Slovačka vjeruje da je bolje za neke zemlje da napuste evro ako ne mogu da provedu neophodne reforme, jer de fakto podjela već postoji.
Slovački premijer Iveta Radičova rekla je da su vlade u nekim više zaduženim zemljama lagale o svom vlastitom narodu i njihovim evropskim partnerima što je pomoglo u stvaranju trenutne krize.
Očuvanje evrozone je od vitalne je važnost za Slovačku i druge zemlje članice, rekla je ona, dodajući da je to, međutim, zahtijevalo bolne odluke.
Slovačka je bila veliki kritičar fondova pomoći za zadužene zemlje tokom krize i nije učestvovala u prvom paketu pomoći Atini.
Radičova je rekla da bi za neke zemlje najmanje bolno rješenje bilo napuštanje evrozone.
"Mislim da to neće biti tako štetno. Ja volim Grčku, to je divna zemlja, ali oni nisu vratili dug ranije i možda možemo da kažemo da je to njihov stil. Ako žele da zadrže taj stil onda će morati da to čine izvan evrozone", rekla je Radičova.
Ona nije rekla da li je o ovome razgovarala sa ključnim članicama kao što su Francuska i Njemačka. Njemačka je posebno odbacila tavke diskusije, iako je Radičova rekla da već postoji rastući jaz.
"Možemo da kažemo da de fakto podjela već postoji. Ako pogledamo u južnu ervozonu vidimo da postoji sistematska potreba za promjenom", rekla je Radičova.
Ona je dodala da bilo koja zemlja koja napusti evro može to da nastavi da radi na domaćem nivou, ali više neće biti dio šireg bloka.
Sama Slovačka želi da ostane dio evrozone, čak i ako drugi to napuste, kaže ona.
Slovačka je jedna od posljednjih zemalja koja se pridružila evrozoni, koja ima 17 članova, i dok članstvo ostaje i dalje popularno troškovi spašavanja zemalja u dugovima politički je osjetljivo pitanje.
Vlada Ivete Radičove pala je prošlog mjeseca nakon što je izgubila na glasanju o povjerenju zbog finansiranja Evropskog mehanizma finansijske stabilnosti.
Nakon što prvobitno nije prošla parlamentarnu proceduru mjera je kasnije izglasana, ali tek nakon što se vladajuća koalicija saglasila sa izborima u martu.
Sama Radičova će se povući i neće učestvovati na izborima.
"Moramo da uradimo sve kako evro ne bi propao. U suprotnom, svi mi koji ćemo morati da tražimo zajmove od finansijskih tržišta imaćemo strašne probleme, kao Italija, a možda i gore", tvrdi Radičova.
Ona je rekla da ne treba očekivati od Njemačke da preuzme na sebe još troškova za spašavanje zemalja u dugovima.
"Njemačka je već platila najveću cijenu krize. Mislim da ne mogu da učine više", rekla je Radičova.
Prema njenom mišljenju, odgovor na krizu je da pojedine zemlje riješe svoje dugove i druge probleme zauzdavanjem potrošnje, dokapitalizacijom banaka i prelaskom na održivu ekonomiju.
Odgovarajući na pitanje šta je bila najveća greška velikih sila Evrope ona je rekla da je to neiskrenost prema svom narodu.
"Problem je u tome da političari nisu bili spremni da kažu istinu. Zemlje južne Evrope su lagale, ne samo svom narodu već i svojim evropskim partnerima. Upravo zbog toga smo sada ovdje i imamo krizu povjerenja", tvrdi Radičova.
Slovačka je bila prva zemlja koja je upozorila da bilateralni zajmovi Grčkoj neće riješiti problem, rekla je ona, dodajući da je problem mnogo dublji.
"Problem je u tome da nacionalne vlade nisu djelovale u skladu sa dogovorenim principima i u skladu sa principima da nema pomoći. Evropska centralna banka nije djelovala u skladu sa svojim vlastitim propisima. Sada moramo da nađemo nove propise za evrozonu i načine kontrole i nadgledanja. Takva odluka nije jednostavna i mislim da ne možemo da nađemo rješenje u naredne dva ili tri mjeseca", rekla je Radičova.
Slovačka, prema njenom mišljenju, nije načinila grešku ulaskom u evrozonu.
Članstvo u evrozoni ne samo da je omogućilo bliže izvozne veze sa bogatijim zemljama evrozone, već je pomoglo Slovačkoj da se izvuče iz prvog kruga finansijske krize.
(SRNA-Rojters)