Vjerujem da Crna Gora 2024. može i da će kazati "mi smo interno spremni i očekujemo stav EU", kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je dodao da je objektivno, Crna Gora najdalje odmakla u procesu pregovora sa EU i da je najbliža zatvaranju pregovaračkih poglavlja. I kad EU odluči da primi naredne članice, Crna Gora bi mogla biti prva naredna članica, kazao je predsjednik.
"Ali to ne smije da nam zamagli pogled i da ne vidimo osnovni problem. Očigledno je da je EU imala manjak entuzijazma i posvećenosti politici proširenja i integraciji Zapadnog Balkana u prethodnih pet - šest godina. To je, logično, urodilo manjkom entuzijazma za reforme među državama Zapadnog Balkana", kazao je Đukanović na panelu o Zapadnom Balkanu koji se održava u okviru GLOBSEC bezbjednosnog samita u Bratislavi.
Na taj način kako je dodao, došli smo u situaciju da zemlje Z. Balkana optužuju EU a EU njih, a iz svega toga, kako je kazao, profitirale su samo treće strane.
"Te treće strane su očekivano ušle u geopolitički prostor u kome ne smije biti vakuuma. Problem je što su te treće strane ušle sa izrazito antievropske platforme", kazao je Đukanović.
EU imala manjak posvećenosti politici proširenja
On je poručio da Z. Balkan nije primarni cilj evropske destrukcije. To je, kako je kazao, evropska bezbjednost i evropski sistem vrijednosti. Z. Balkan je, kao je dodao, zahvalno tlo za takve stvari jer su tu još uvijek slabe države i na Z. Balkanu, kako je kazao, Rusija još uvijek računa na proruski sentiment čijom zloupotrebom želi zaustaviti napredak tih zemlaja ka EU i evroatlantskom savezu.
"Kao rezultat toga mislim da smo dobili i agresiju Rusije na Ukrajinu. Mi smo imali upozorenja 2016. godine sa istim ciljem da se zaustavi put Crne Gore u NATO. Danas Rusija koristi samo brutalnijie instrumente, ali sa istim ciljem - da zaustavi Urkajinu i njen uzlak u NATO", kazao je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je istakao zadovoljstvo što je nakon agresije Rusije EU pokazala jaču namjeru da zaštiti svoju bezbjednost i sistem vrijednosti i pokazala obiljnost namjere da se bolje pozicionira kao geopolitički igrač.
"Za Z. Balkan je važno da EU ostane na tom kursu. Z. Balkanu sada treba jedinstvena poruka iz Evrope. Ta poruka glasi da sve zemlje Z. Balkana imaju svoje mjesto u EU i svoju stolicu ćete zauzeti kada realizujete reforme i dostignete standarde. EU mora nastaviti sa politikom regate da bi svi po istim pravilima postali ponupravni članovi EU", kazao je Đukanović.
On je dodao da ono što čujemo posljednjih dana upućuje na to da bismo mogli uskoro da prisustvujemo povratku na šarolike poruke Z. Balkanu sa raznih evropskih adresa.
"Nadajmo se da neće biti tako. Mislim da je jako važno da se ne obeshrabruje evro-entuzijazam na Z. Balkanu", kazao je Đukanović.
Na pitanje o inicijativi "Otvoreni Balkan", Đukanović je rekao da su mišljenja u Crnoj Gori podijeljena.
"Dobro je što ne postoji razlika između Vlade, predsjednika i parlamenta o strateškom cilju - sve želimo da Crna Gora što prije bude članica EU. Svi prepoznajemo da na putu reforme najviše pomaže Berlinski proces, koji je ponudio širok okvir koji uključuje i zajedničko regionalno tržište", kazao je predsjendik Crne Gore u Bratislavi.
On je dodao da Otvoreni Balkan ne počiva na evropskim vrijednostima.
"Čuo sam pedsjednika Srbije Aleksandra Vučića da imaju odličnu saradnju sa Albanijom i S. Makedonijom, ali da imamo problem kad se dođe do granice Hrvatske ili EU. To jeste problem, jer Otvoreni Balkan ne počiva na evropskim vrijednostima već na regionalnoj saradnji", kazao je Đukanović i dodao da je zato logično da ćemo umjesto saradnje koja počiva na bilo kojim drugim osnovama izabrati Berlinski proces.
"Umjesto da gomilamo inicijative, zašto ne iskoristimo mogućnosti Berlinskog proces. Mislim da je Otvoreni Balkan nastao kad su neki lideri razočarani efektivnošću procesom proširenja stvorili paralelnu inicijativu koja je rezervni položaj za zemlje regiona koje po njihovom mišljenju neće imati evropsku perspektivu. To je naša razlika, mi mislimo da nam je mjesto u EU", rekao je Đukanović.
Upitan da li misli da će biti predsjednik kada Crne Gore bude spremna za ulazak u EU i da li će se opet kandidovati za predsjednika naredne godine, Đukanović je odgovorio: "To su već dugoročne prognoze. U ovom trenutku ne razmišljam o ličnoj budućnosti, da li ću biti u politici ili drugom polju. Ono što je bitno da na dnevnoj bazi sa Vladom radim na deblokiranju pregovaračkog procesa i ispunjavanju mjerila u poglavljima koja se tiču vladavine prava, da se u godišnjem izvještaju Evropske komisije to registruje i da Crna Gora u decembru može zatvoriti nekoliko poglavlja i da zadrži dobar tempo napretka ka EU i svoju poziciju lidera. Mislim da u ozbiljnom poslu, koji očekujem od vlade, ne bi trebalo da pregovaramo duže od 2024. godine. Vjerujem da Crna Gora 2024. može i da će kazati ' mi smo interno spremni i očekujemo stav EU'".
Na konstataciju da se naredne godine održavaju predsjednički izbori u Crnoj Gori Đukanović jekazao da su dugoročne prognoze da li će se ponovo kandidovati za predsjednika, ali ističe da ne razmišlja sada o ličnoj budućnosti.
"Hoću li biti u politici ili ne. Ne razmišljam sada o tome. Radim sa Vladom na tome da deblokiramo pregovarački proces.Toliko sam inficiran ovom politikom da je manje važno šta ću raditi. Znam da ću punim kapacitetom pomagati da Crna Gora što prije dođe do svog cilja", zaključio je Đukanović.