Crnogorska Vlada utvrdila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kojim se onemogućava da poslanici istovremeno budu članovi upravnih odbora javnih ustanova i preduzeća.
Ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović rekao je nakon sjednice Vlade da prijedlog zakona preciznije definiše pojam javnog funkcionera i zabranjuje članstvo poslanika u upravnim odborima, u skladu sa preporukama Grupe zemalja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (GRECO).
On kaže da su izmjenama zakona sada obuhvaćena lica izabrana na neposrednim izborima.
Prema novom rješenju, poslanici i odbornici izjednačavaju se sa članovima Vlade, sudijama Ustavnog suda, državnim tužiocima i zamjenikom državnog tužioca.
"To znači da ne može biti predsjednik i član nadzornog organa, izvršni direktor, član menadžmenta javnog preduzeća, javne ustanove ili drugog pravnog lica u javnom preduzeću ili ustanovi u kojoj je opština, odnosno država vlasnik", pojasnio je Brajović.
Prema njegovim riječima, u skladu sa preporukama Komisije za sprečavanje sukoba interesa propisani su duži rokovi za izvršavanje zakonom utvrđenih obaveza javnih funkcionera i Komisije.
"Kao i mogućnost provjere podataka o imovnom stanju funkcionera kod nadležnih organa koji o tome vode evidenciju. Na taj način su stvorene bolje pravne pretpostavke za efikasniji rad Komisije", ocijenio je Brajović.
On je naveo da je Prijedlogom zakona pooštrena kaznena politika, jer su povećane novčane kazne za utvrđene prekršaje.
Brajović je naveo da je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU, posebno u oblasti borbe protiv korupcije, jedan od uslova za evropske integracije Crne Gore.
On je dodao da će Prijedlog zakona tokom jula biti u skupštinskoj proceduri, kada bi trebalo i da bude usvojen.
Vlada je usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu, čije su novine radni odnos na neodređeno vrijeme, ograničavanje rada na određeno na dvije godine, kao i otkazivanje ugovora bez disciplinskog postupka.
Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović kaže da je ukidanjem odredbe da otkazni postupak podrazumijeva i disciplinsku proceduru pojednostavljen često bespotrebno dugačak proces.
"Poslodavac ugovor o radu zaposlenog može otkazati bez disciplinskog postupka, uz obavezu da mu dostavi upozorenje, a radnik ima mogućnost da se u roku od pet dana izjasni o toj odluci", saopštio je Numanović i dodao da to ne znači da radnik nije zaštićen od zloupotreba.
Iako, prema njegovim riječima, dobar radnik ne treba da bude zabrinut za posao, jer novi zakon, prije svega, vodi računa o zaposlenima i njihovim pravima, ostalo je nejasno kakvu on korist ima ukoliko se žali na odluku poslodavca da mu otkaže ugovor o radu.
"Sud je krajnja instanca koja odlučuje o žalbama. Moguće je, u koliko je u skladu sa ugovorom, sprovesti i disciplinski postupak, ali Inspekcija nema mogućnost da odloži izvršenje konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa", rekao je Numanović.
Poslodavac ne može otpustiti radnika na osnovu bilo koje vrste diskriminacije, nebitno da li se radi o onoj na osnovu pola, vjere, nacije ili neke druge, već, kako je objasnio, samo na osnovu jasno definisanih razloga, koje mora predstaviti zaposlenom.
"Ako radnik ne ispunjava obaveze iz ugovora o radu, koje su jasno precizirane. U slučaju povrede tih obaveza poslodavac može dati otkaz radniku. Postoje razlozi koji daju za pravo radniku da se u tom roku izjasni", rekao je Numanović.
Ukoliko poslodavci zloupotrebe pojednostavljeni proces otpuštanja radnika, moguće je da će se zahtijevati nove izmjene i dopune Zakona, ali prije toga, smatra Numanović, neophodno je iscrpiti sve ostale, prije svega sudske mehanizme.
Suština izmjena je, kako je rekao, bolja zaštita radnika i njihovih prava, koja se ogleda upravo u ograničavanju rada na određeno vrijeme na dvije godine, jer nakon tog perioda radnik stiče uslov da kod istog poslodavca dobije ugovor na neodređeno. Ugovori o radu se, prema novom pravilu, zaključuju na neodređeno vrijeme.
(SRNA)