Gašenjem olimpijskog plamena u Rio de Žaneiru već je počela priprema za sledeće Olimpijske igre, koje će se održati 2020. u Tokiju. Šta će tamo očekivati olimpijce?
Odbrojavanje do Ljetnjih olimpijskih igara 2020. godine počelo je dva dana nakon završetka Igara u Rio de Žaneiru, kada je olimpijska zastava i zvanično donijeta u Tokio.
Olimpijce koji će se za četiri godine takmičiti u Japanu očekivaće potpuno drugačije stvari nego u Brazilu. Kontrast između ta dva grada-domaćina ne može biti veći - umesto sambe na ulicama, biće robota i automobila koji upravljaju sami sobom.
Šta sve treba da znate o narednom domaćinu Olimpijskih igara?
1. Visokotehnološke igre
Kada je Tokio prvi put bio domaćin Olimpijskih igara, 1964. godine, Igre su simbolizovale oporavak Japana od razaranja u Drugom svjetskom ratu i njegov povratak u međunarodnu zajednicu. Voz velike brzine "Šinkansen" (Metak) koji je krenuo te godine, postao je simbol tehnološke snage Japana.
Pola vijeka kasnije, Tokio je jedan od najfuturističnijih gradova svijeta - od sistema smart-kart vozova koji radi kao sat, do elektronskih toaleta sa grijanjem sjedišta koji prepadaju neke nove posjetioce: "Kako li se ovo ispira?".
Japan planira da Igre 2020. godine upotrebi da bi pokazao najnapredniju vrhunsku tehnologiju, s robotima, instant-prevodom sa raznih jezika, vozilima koja upravljaju sama sobom i sa ekranima televizije "HD 8K".
2. Snalaženje
Igre u Tokiju neće biti kompaktne kao što se obećavalo.
Dok je prvobitni plan zahtjevao da se sva takmičenja održavaju u krugu od samo osam kilometara oko olimpijskog sela, to ipak neće biti tako.
U pokušaju da se smanje rashodi, nekoliko sportova, kao što su košarka, biciklizam i tekvondo, premješteno je u postojeće objekte van Tokija, da se ne bi gradili novi.
U tome će pomoći gusta mreža podzemne željeznice i vozova Tokija. Izazov će biti kako pomoći posjetiocima da se snađu u toliko obimnom sistemu koji može biti zbunjujuć.
3. Novi sportovi
Igre će drugačije izgledati i iz sportske perspektive.
Bejzbol i softbol, surfovanje, skejtbording, karate i sportsko penjanje su dodati u program u Olimpijskih igara.
Bejzbol i softbol, koji se vraćaju prvi put od 2008. godine, kao i karate, popularni su u Japanu.
Surfing, skejtbording i sportsko penjanje su dodati u pokušaju da se privuče mlađa generacija sportista i navijača.
4. Skandali
Svake Olimpijske igre izgleda da imaju svoje skandale, te Tokio nije izuzetak.
Rad na novom glavnom stadionu kasni, jer je Vlada odustala od prvobitnog projekta zbog naglo rastućih troškova.
Prvobitni logo Igara, bučno predstavljen, odbačen je zbog tvrdnje da je plagijat.
Premještanje nekih takmičenja sa novih mjesta održavanja na starija borilišta je spaslo 200 milijardi jena (dvije milijarde dolara), ali i dalje se očekuje da će ukupni troškovi daleko prevazići prvobitne procjene.
Organizacioni komitet Tokija je priznao da će operativni trošak Igara biti znatno veći od predviđene tri milijarde dolara, s koliko se Tokio kandidovao za Igre, ali nije iznio novu procenu.
Ti troškovi ne uključuju rashode za izgradnju novih sportskih objekata i druge infrastrukture, povezane sa Igrama.
5. Zemljotresi
U Tokiju vladaju i sile izvan bilo kakve kontrole.
Tokio redovno potresaju umjereni zemljotresi. Oni rijetko izazivaju bilo kakvu štetu u gradu u kojem su zgrade projektovane da izdrže i jače udare, ali stručnjaci upozoravaju da se veliki zemljotres može desiti u bilo kojem trenutku.
Obala sjeveroistočnog Japana je 2011. godine uništena kada je podmorski zemljotres magnitude 9,0 izazvao cunami od kojeg je poginulo više od 18.000 ljudi i koji je pokrenuo rastapanje nuklearnih jezgara tri reaktora u elektrani "Fukušima 1".
U Tokiju nije bilo velikog zemljotresa gotovo čitav vijek - potres magnitude 7,9 i njime izazvani požari izazvali su smrt 140.000 ljudi još 1923. godine, te zemljotres možda odavno kasni, ali, kada će se dogoditi, nemoguće je predvidjeti.