Sa sunčanim, vrelim danima javljaju se i sezonski zdravstveni problemi. Evo savjeta koji vam mogu pomoći da neometano uživate u ljetu.
Problemi sa očima
Vid uzimamo zdravo za gotovo, većina ljudi sjetiće se da prije izlaska iz kuće nanese kremu za zaštitu od sunca, ali na oči često zaboravljamo. Sunce može naškoditi oku čak i kad je dan oblačan, imajte to u vidu.
Postoji čitav niz oboljenja oka koja se javljaju zbog izloženosti sunčevim zracima, od zapaljena rožnjače, koje se liječi, do dugoročnih oštećenja koja za posljedicu imaju kataraktu i makularnu degeneraciju. Da biste se zaštitili, neophodno je da nosite kvalitetne naočare za sunce koje štite oko od UV zračenja.
Svjetlost se mjeri nanometrima, a UV zraci kreću se u rasponu od 320 do 390 nanometara. Ako naočare imaju oznaku CE (evropski standard za UV zaštitu), to znači da ne propuštaju više od pet odsto UV zraka ispod 380 nanometara. Druga oznaka koju treba da potražite je UV 400, što znači da naočare štite od UV zraka ispod 400 nanometara.
Osim naočara za sunce, pomaže i nošenje šešira sa širokim obodom.
Trovanje hranom
Ljeto znači - roštilj i salate. To je, naravno, super kombinacija, ali rizik od trovanja hranom raste ako se hrana ne čuva pravilno i ako se nedovoljno termički obradi.
Simptomi obično počinju nekoliko sati nakon što pojedemo nešto pokvareno, a kreću se od blage mučnine, preko povraćanja i dijareje do ozbiljnog trovanja koje prati i povišena temperatura, dehidracija, razarajući bol u stomaku, krvava stolica.
Blaža trovanja hranom najčešće prolaze sama od sebe, i sve što treba da radite je da se postarate da unosite dovoljno tečnosti, u malim gutljajima, tako da izbjegnete dehidraciju. Ali, ako vam ne bude bolje poslije dan ili dva, potražite pomoć ljekara.
Šta možete da uradite da biste izbjegli trovanje? Za početak, nemojte se hraniti po pekarama i kioscima brze hrane. Postarajte se da namirnice koje koristite budu besprekorno oprane, dobro termički obrađene i čuvane na hladnom.
Plivačko uho
Zapaljenje spoljašnjeg uha ili otitis eksterna češće se javlja u ljetnjim mesecima, kada je plivanje jedna od omiljenih aktivnosti. Prevelika količina vlage pogoduje razmnožavanju bakterija ili gljivica koji su osnovni izazivači plivačkog uha.
Osnovni simptom je bol koji se pojačava pri pritisku na uho. Nekada je zbog bolova onemogućeno otvaraje usta, žvakanje. Može se javiti osećaj svraba i punoće u uhu. Spoljašnji dio uha može pocrvenjeti, oteći a limfni čvorovi na vratu mogu se uvećati. Često je prisutan sekret u uhu koji može biti različite boje (u zavisnosti od toga šta je izazvalo infekciju) i vrlo neprijatnog mirisa. Ako je količina sekreta obilnija sluh može biti smanjen.
Najjednostavniji način da izbjegnete ovo je da se postarate da vam uši budu suve. Koristite čepiće za uši ako idete na plivanje, a ako vam je to suviše komplikovano postarajte se da uši dobro osušite kad izađete iz vode. Štapići za uši ili ćošak peškira trebalo bi da budu dovoljni.
Polenska kijavica
Posljednjih godina raste broj ljudi koji pate od polenske kijavice, a rizik je viši ako osoba generalno pati od alergija, astme ili ekcema.
Polensku kijavicu izaziva alergijska reakcija na polen biljaka, što dovodi do upale i simtoma tipičnih za alergije: svraba, pojačane sekrecije iz nosa i očiju, kijanja, kašlja, glavobolje, umora.
Neki ljudi od polenske kijavice pate u proljeće, drugi krajem leta, zbog osjetljivosti na različite vrste polena.
Simptomi će biti mnogo blaži ako smanjite izloženost polenu. To znači da je važno da što manje vremena provodite napolju, da se obavezno istuširate, operete kosu i promijenite garderobu kad uđete u kuću, da nosite naočare za sunce, da biste zaštitili oči, i da prozore otvarate kasno uveče, kad se koncentracija polena u vazduhu malo smanji.
Opekotine od sunca
Dovoljno je da provedete sat, dva na jakom suncu bez zaštite i nadrljali ste. Prvi znak opekotina od sunca je topla koža osjetljiva na dodir, ponekad se mogu javiti i plikovi, a perutanje vam sljeduje poslije nekoliko dana.
Da biste sebi olakšali muke, tuširajte se mlakom vodom i nanosite hidratantno mleko za tijelo poske svakog tuširanja. Mogu vam pomoći i gelovi koji sadrže aloju. Bolove će ublažiti antiinflamatorni ljekovi poput ibuprofena.
Ako ste se baš unakazili, možete dobiti i groznicu, glavobolju, mučninu ili osip. Ukoliko se to desi, potražite pomoć ljekara.
Opekotine od sunca opasne su i na duge staze, jer izazivaju trajna oštećenja kože koja u najgorem slučaju mogu da dovedu i do raka kože.
Korišćenje krema sa odgovarajućim faktorom zaštite od sunca i izbjegavanje izlaganja suncu između 11 i 17 sati su najpametnija stvar koju možete da uradite.
Lajmska bolest
Ukratko - čuvajte se krpelja. Ako provodite vrijeme u prirodi, nosite odjeću dugih rukava i nogavica, a po povratku se obavezno pregledajte. Ako primijetite krpelja, pravac kod ljekara. Ne pokušavajte da ga izvadite sami ni pod razno.
Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest, a problem je u tome što ujed krpelja ponekad prođe i neprimjećeno. Ako primijetite mesto uboda sa crvenim kružnim osipom, idite kod ljekara. To se može desiti između tri i trideset dana od trenutka ujeda.
Simptomi lajmske groznice su nalik simptomima gripa, ali kako bolest napreduje, može izazvati bolove u zglobovima, slabost, umor, kardiološke i neurološke probleme, a ukoliko bolest postane hronična, može se manifestovati kroz mentalne i kognitivne probleme ili artiritis.
Liječi se antibioticima, i zato je važno da ako ste već bili baksuz da vas uopšte ujede krpelj odete kod ljekara za svaki slučaj.
Iscrpljenost zbog vrućine i toplotni udar
Kad se jako znojimo, organizam ubrzano gubi so i vodu i zato je kad su velike vrućine važno često unositi tečnost, čak i ako nemamo osjećaj da smo žedni. (I, da, ovo svi znaju, pa opet malo-malo pa nekome pozli na ulici jer to ipak ne radi.)
Ukoliko osjetite slabost, pronađite klimatizovano mjesto i pijte vodu, trebalo bi da vam bude bolje u roku od pola sata.
Najozbiljniji zdravstveni problem koji može izazvati velika vrućina je toplotni udar, i ovo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, jer može da dovede do oštećenja mozga, pa i smrtnog ishoda.
Javlja se kad tijelo više ne može da reguliše sopstvenu temperaturu zbog dužeg boravka na vrućini u kombinaciji sa dehidratacijom.
Medicinski, toplotni udar je stanje tijela koje mjeri temperaturu od 40,5 Celzijusovih stepeni. Simptomi su mučnina i povraćanje, konfuzija, dezorijentacija, pulsirajuća glavobolja, opšta slabost, ubrzan rad srca, plitko disanje, prestanak znojenja uprkos visokoj spoljašnjoj temperaturi.
Ako sumnjate da neko ima toplotni udar, odmah pozovite hitnu pomoć. Prva pomoć podrazumijeva premiještanje osobe u klimatizovan prostor, skidanje viška garderobe, i hladne, vlažne obloge.
Osipi
Ljeti se često javljaju osipi izazvani različitim uzrocima, od reakcije na ubod insekta, do prekomernog znojenja ili začepljenja kanala znojnih žlezda.
Najbolja preventiva je redovno tuširanje uz korišćenje blagih sredstava za higijenu, a nije loše ni da jednom nedjeljno uradite piling cijelog tijela.
Ako se osip javi nakon ujeda insekta, simptome bi trebalo da ublaži neki od gelova koje možete nabaviti u apoteci.
Ukoliko se simptomi ne povuku posle dan, dva potražite pomoć ljekara, možda vam je potreban neki od antihistaminatskih ljekova.
