Male promjene u životnim navikama će vas učiniti srećnijim i zdravijim. Evo šta treba da radite.
Kada razmišljate o zdravlju, vjerovatno vam prvo padne na pamet da bi trebalo da održavate tjelesnu težinu u zdravim granicama, da vježbate i trudite se da ojačate imunitet. Donosimo vam jednostavnu "strategiju" koja će vam pomoći da to postignete u pet koraka.
Hranite se izbalansirano. Ishrana zasnovana pretežno na voću i povrću pruža vam vitamine i mineralne neophodne za stvaranje neutrotransmitera i fitohemikalije koje naše ćelije čine zdravim i snažim, štiteći DNK i druge ćelijske strukture od oksidativnih oštećenja. Povrće i voće ublažavaju i zapaljenske procese u organizmu, što je važno za očivanje funkcija mozga. Da biste bili sigurni da unosite sve što vam je potrebno, trudite se da svakog dana jedete što "raznobojnije".
Proteini, naročito aminokiseline kao što su triptofan i tirozin su nam neophodne da bi mozak radio kako treba i da bi se stvaralo dovoljno neurotransmitera. One mogu da se nađu u proizvodima životinjskog porijekla, kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi, kao i u orašastim plodovima, mahunarkama i žitaricama cjelovitog zrna. Na kraju, važno je da u ishranu uključite i zdrave masti, zasićene iz putera ili kokosovog ulja, i nezasićene, kao što su one iz masne ribe, maslonovog ulja, avokada, orašastih plodova… One su važne za očuvanje zdravih ćelijskih membrana, i omogućavaju nesmetan rad nervnih ćelija.
Pročitajte: Pet zabluda o zdravoj ishrani
Vodite računa o organima za varenje. Dobar balans bakterija u crijevima važan je za dobro varenje, ali i za snažan imunitet, brz metabolizam, ali postoji i dvosmerna komunikacija između organa za varenje i našeg mozga koja utiče na naše raspoloženje i omogućava nam zdrav odgovor na stresne situacije. Osobe koje pate od sindroma iritabilnog crijeva, na primjer, češće pate od anksioznosti i poremećaja raspoloženja, od drugih ljudi.
Najbolji način da održite organe za varenje u dobrom stanju je da se izbalansirano hranite, da konzumirate namirnice koje sadrže dosta vlakana i da pijete dovoljno vode. Dobre bakterije u našim crijevima "vole" i fermentisane proizvode kakvi su jogurt, kefir, kisjeli krastavci ili kisjeli kupus. Od koristi mogu biti i probiotici koji sadrže bifidobakter i acidofilus, koji nam takođe pomažu da očuvamo zdravu crijevnu floru.
Smanjite unos šećera. Osim što su slatkiši izvor praznih kalorija, većina zašećerenih poslastica izaziva skokove insulina koji dovode do gomilanja masnih naslaga i potencijalno i do dijabetesa tipa 2. Ako unosite previše šećera, organizmu je teže i da održi alkalnu pH vrednost, što povećava rizik od osteoporoze i remeti balas dobrih bakterija u crevima.
Šećer podstiče i zapaljenske procese u tijelu, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ubrzava starenje, izaziva padove energije i promjene raspoloženja, čineći nas nervoznim i potištenim, na smjenu. Prerađene šećere zbog toga zamijenite voćem, koje će vam pored zadovoljavanja potrebe za slatkišima pružiti i zdrava vlakna i nutrijente. Dobra zamjena za prerađene šećere je i prirodno slatko korjenasto povrće, kakvo su slatki krompir, luk i cvekla. Dobar saveznik u regulisanju nivoa šećera u krvi su i začini poput cimeta i muskatnog oraščića ili recimo koren đumbira.
Umanjite izloženost toksinima. Možda vam djeluje da tu ne možete ništa da uradite. I donekle ste u pravu, ne možete baš mnogo protiv zagađenog vazduha na primjer. Ali, možete da prestanete hranu da čuvate u plastičnim posudama i da umjesto toga koristite staklene, ili da za čišćenje kuće koristite prirodna sredstva kad god ona mogu da zamijene kućnu hemiju.
Ova hrana "čisti" tijelo
Vježbajte. Fizička aktivnost će vam osnažiti duh i tijelo. Redovno vježbanje pojačava osjezljivost na insulin, što smanjuje rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa, ublažava zapaljenske procese a pojačan dotok kiseonika će vam izbistriti um, fizička aktivnost nam pomaže da se bolje nosimo sa stresom i popravlja raspoloženje.
