Jedemo češće nego ikada, po cio dan nešto grickamo, a to na neočekivane načine utiče na naše zdravlje.
Većina ljudi ima tri obroka dnevno, ali mnogi između obroka nešto neprestano grickaju, zbog čega "dobacimo" i do toga da oko 16 sati dnevno nešto žvaćemo, a evo kako to utiče na tijelo.
Problem sa zapaljenjem
Naše tijelo ima dva metabolička stanja: post (odnosno period kada ne jedemo) i period nakon što smo unijeli hranu. Period nakon što smo unijeli hranu je metabolički aktivno vreme za naše telo, ali i vrijeme kada je aktivan imuni sistem. Kada jedemo, ne unosimo samo nutrijente, već je to signal i za imuni sistem da treba da reaguje na zapaljenje.
Zapaljenje je normalan odgovor tijela na infekciju ili povredu jer omogućava zaštitu od stresa. To znači da je svaki obrok za naš imuni sistem jedan psihološki stres, koje smo, zbog grickanja, izloženi i po 16 sati dnevno, pa je telou konstantnom antizapaljenskom stanju.
Oko četiri sata nakon obroka, mikrobi iz crijeva i njihove komponente dospijevaju u krvotok, kada se "uključuje" imuni sistem.
Takođe, i zbog namirnica koje jedemo, a koje sadrže dosta fruktoze i masti, posebno zasićenih, naš imuni sistem mora napornije da radi.
Da podvučemo - zbog konstantnog grickanja tokom cijelog dana, naše tijelo je stalno izloženo nekoj vrsti zapaljenja, što se povezuje sa brojnim bolestima, uključujući i srčane bolesti i dijabetes tipa 2.
Prestanite da grickate
Za sada se ne zna kakav je kumulativni efekat toga što po cio dan nešto grickamo, ali je jasno da je stanje konstantnog zapaljenja u tijelu najveći krivac za nezdravo starenje. Osim toga, ako imate tačno vrijeme kada jedete obroke, a ne žvaćete nešto po cio dan, vjerovatno ćete skinuti koji kilograma, ali ćete smanjiti i rizik od metaboličkih bolesti, poput dijabetesa.
Sa druge strane, ako stalno nešto grickate, veće su šanse da se ugojite, pored toga što će tijelo biti izloženo stalnom zapaljenju.
Zbog svega toga, možda bi bilo vrijedno da hranu rasporedite u obroke, da ne grickate između (OK je da uzmete voće, recimo), ali i da vremenski okvir između prvog i posl jednjeg obroka smanjite na deset do 12 sati - na primjer, da doručkujete u devet, i da večerate najkasnije u devet.
