• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šta nam radi "pomjeranje sata"

Izvor mondo.rs

Iako to što ćemo do proljeća spavati duže zvuči super, taj "poklonjeni" sat će nas prilično izmrcvariti tokom sledećih par dana. Ako ste osjetljivi... potrajaće i nedjeljama. Evo šta možete da uradite.

 Šta nam radi "pomjeranje sata" Izvor: MONDO/Bojana Zimonjić Jelisavac

Svi znamo koliko je dobar san važan za naše fizičko i mentalno zdravlje. Kad spavamo, formiraju se novi neuronski putevi u mozgu, tako da možemo da obradimo nove informacije, tijelo se odmara i obnavlja, i generalno, kad se dobro naspavamo, imamo dovoljno energije i prilično smo produktivni.

Nema boljeg osjećaja, od tog prvog gutljaja kafe posle preporučenih sedam, osam sati provedenih u snu, dok se protežemo kao oni divni ljudi što žive u reklamama za omekšivač, ili tako negdje.

A opet, dvaput godišnje, svake godine, miniramo taj savršeni obrazac spavanja (koji je, kakav god zapravo bio, naš, te samim tim jedini mogući, i kao takav za nas najbolji), kad se mijenja računanje vremena, u proljeće, i ovo danas, jesenje.

Uđosmo noćas u dugi zimski tunel.

Dani su kraći, ako radite, vrlo je vjerovatno da ustajete dok je napolju još mračno, ali i da se vraćate kući kad je već mrakI eto je, zimska depresija ili sezonski poremećaj raspoloženja, ako vam se tako više dopada. 

Zbog manjka dnevnog svjetla, mnogi ljudi osjećaju se kao da im je "iscurila snaga", nemaju energije, bezvoljni su, žude za slatkišima i nezdravom hranom… I, naravno, ne možemo, bar u privh nekoliko dana da odemo u krevet u vrijeme u koje smo navikli, ili se budimo "po starom"…

Neispavanost nam malo uzdrma i imunitet, pa je veća vjerovatnoća da ćemo zakačiti neki od virusa koji uveliko haraju i eto provoda.

Šta možete da uradite?

Srećom, postoji nekoliko načina da popravite sebi raspoloženje.

Utjehu često tražimo u hrani, birajući namirnice bogate mastima i ugljenim hidratima. Ali, ova hrana donosi samo privremeni osjećaj olakšanja, pošto nivo šećera u krvi posle početnog skoka vrlo brzo pada ostavljajući nas tromim i usporenim.

Na svu sreću, sa ovim sezonskim neraspoloženjem možete da se izborite i na efikasniji način.

Jedan od najjednostavnijih je da se natjerate da se malo fizički aktivirate. Dakle, čak i ako vam nije do toga, izađite iz prevoza stanicu, dve ranije i hodajte žustrim korakom do posla ili fakulteta, a isto to uradite i u povratku.

Vježbanje je jedan od prilično efikasnih načina za ublažavanje lakih ili srednje teških simptoma depresije.

Osim toga, moglo bi da pomogne i premještanje radnog stola bliže prozoru, ako za to imate mogućnosti.

I, naravno, pokušajte da se hranite pametno. Variranje serotonina koje se tako negativno odražava na naše raspoloženje, cikluse spavanja i radnu sposobnost može se riješiti izbalansiranom ishranom.

Ne potcjenjujte značaj ugljenih hidrata. Ljudi često zanemaruju vrijednost ugljenih hidrata jer ih automatski povezuju sa gojenjem. Ali, ugljeni hidrati zapravo su veoma korisni i neophodni za pravilno funkcionisanje organizma, a brojne studije dokazale su da pozitivno utiču i na raspoloženje.

Ugljeni hidrati, zahvaljujući prisustvu serotonina, ne samo da će vam utoliti glad, već će povećati i nivo serotonina u tijelu, pa ćete se odmah odobrovoljiti, osjećajući se zdravije i srećnije.

Dobar izvor zdravih ugljenih hidrata su mlijeko, švajcarski sir, čedar, hleb i tjestenine. Naravno, ne treba da se "davite" u hlebu jer ćete ubrzo postati srećni i debeljuškasti, ali nemojte ga ni potpuno izbaciti iz ishrane.

Voće je takođe veoma važno za postizanje dobrog raspoloženja. Ne samo da je ukusno i bogato važnim nutrijentima, vitaminima i mineralima, već mnoge vrste voća podižu i nivo serotonina. Osim toga, neke voćke regulišu i nivo melatonina, hormona ključnog za dobar san, a poznato je da su problemi sa spavanjem čest izvor depresivnih stanja.

Na "proizvodnju" serotonina direktno utiču šljive, ananas, banane i višnje.

Što se drugih namirnica tiče, ljekari preporučuju da se ćuretina nađe na jelovniku barem jednom nedjeljno. Ćureće meso je ukusno i zdravo, puno vitamina i hranljivih sastojaka, a dobrom raspoloženju doprinosi visok nivo triptofana koji sadrži. U čemu je štos? Triptofan se, kada stigne do mozga pretvara u, pogađate, serotonin.

Dobar izvor serotonina, a samim tim i dobrog raspoloženja, su i jaja, govedina i riba.

Potrudite se malo, pronađite interesantne recepte za čiju su pripremu potrebne ove namirnice, uživajte u zdravom načinu života i budite dobro raspoloženi ove zime.

Ako ništa drugo ne pomaže, lažirajte osmjeh. Poznato je da čak i lažne facijalne eksprecije mogu da utiču na emocije, što znači da i lažni osmjeh može da nas usreći.

Bar dok ne stigne prolejće...

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA