Donosimo vam dva recepta koji će vas osvježiti u ove ljetnje dane, a neće vam nabaciti grižu savjesti i poremetiti vaš plan da zablistate na plaži ovog ljeta.
Sladoled je mnogima omiljena ljetnja poslastica, ali ako vodite računa o zdravlju (i liniji), vjerovatno pokušavate da se obuzdate koliko god je moguće. Da ne biste sebi morali da uskraćujete uživanje, napravite sebi zdraviju varijantu kojoj ćete moći da se prepustite bez griže savjesti.
Domaći sorbet
Sorbet se pravi brzo i lako, a potrebno vam je samo omiljeno voće (kajsije, maline, breskve, borovnice... čak i lubenica), voda i dobar blender.
Očistite i operite voće, isjeckajte ga na komadiće ako je neophodno, izblendirajte ga, dodajte malo vode, izblendirajte još malo i dobijenu smjesu sipajte u plastične posudice ili kalupe za sladoled i stavite u zamrzivač.
"Sladoled" od banane
Ovo zapravo i nije sladoled, ali uživanje će biti isto. Zrelu bananu isijecite na kolutove, stavite u plastičnu posudicu i držite u zamrzivaču najmanje dva sata. Zatim ih izvadite, kratko izblendirajte i uživajte u "sladoledu" od banane.
Ako želite malo da "pojačate" ukus, možete ga posuti cimetom ili sjeckanim bademima, lješnicima ili orasima.
A dok čekate da se sladoled "stegne", pročitajte ko je uopšte "izmislio" poslasticu bez koje ljeto skoro da i ne može da se zamisli...
Poreklo sladoleda jedna je od gastronomskih zagonetki koja vjerovatno nikada neće dobiti konačan odgovor.
Pretpostavlja se da su Kina ili stara Persija bile među prvim kulturama koje su razvile desert napravljen od voća i izdrobljenog leda ili planinskog snijega. S druge strane, slična otkrića mogla su da ostvare i mnoge druge kulture koje su imale pristup ledu i nečemu slatkom što bi dodali u njega.
Dokazi nam predočavaju da iz Kine potiču prve mašine za sladoled, a ova poslastica u početku nije bila ni nalik onome što mi danas podrazumijevamo pod sladoledom, jer u njoj nije bilo ni mlijeka ni krema.
Mnogi misle da je recept za sladoled sa svojih putovanja po dalekoj Kini u Italiju donio Marko Polo, ali je poznato da su rimski carevi uživali u ovom desertu vjekovima prije nego što je on i rođen.
U svakom slučaju, Italija igra veliku ulogu u popularizaciji smrznutih poslastica u Evropi, a među njima je i sladoled.
Sorbeto i granita zapravo je prije led kojem se dodaju različiti ukusi, nego pravi sladoled, ali imaju veliku istoriju primjene u drevnom svijetu. Najvjerovatnije je da su ove poslastice u južnu Italiju stigle sa Arabijskog poluostrva. Arabljani su koristili planinski sneg i voćni sok za pravljenje sharbata, preteče italijanskog sorbeta.
Na Siciliji, desert napravljen od leda, šećera i različitih aroma poznat je kao granita i nešto je najsličnije originalnom sorbetu.
Današnji komercijalni sorbet može da sadrži male količine mlijeka, ali mnogi se i dalje prave samo od voćnog soka ili sirupa i leda.
Proći će nekoliko vjekova prije nego što mlijeko i slatka pavlaka počnu da se dodaju u ove zaleđene poslastice. Zasluge za kreiranje prvog sladoleda u formi koju danas ima pridaju se Napolitancima, a prvi recepti zabilježeni su u kulinarskim knjigama iz 18. vijeka.
I, srećan vam Svjetski dan sladoleda! Prijatno!
