Ljeto je tu. Sunce nas doziva, ali ko nije oprezan i 'odazove se' bez temeljne pripreme, plaća cijenu u borama i opekotinama... U najmanju ruku. Evo šta treba da znate o zaštiti od sunca.
Starije generacije mazale su se uljem i čvarile se na najjačem suncu satima... Danas, ljudi su ipak pametniji, pa kad upeče zvijezda ipak biraju hladovinu a na sunce ne izlaze bez odgovarajuće kreme sa visokim faktorom zaštite.
Kad ste mladi, izležavanje na suncu može vam djelovati bezazleno, jer, šta je najgore što može da se desi? Da izgorite i da vas sve pecka i zateže par dana, a onda dobijete super 'boju'. Ali, stvari nisu baš tako naivne. Kako starite, te nekada bezazlene opekotine od sunca pokazaće svoje pravo lice. Sa zakašnjenjem od nekoliko godina... Što se više izlažete suncu bez zaštite, to će dugoročne posledice po vašu kožu biti opasnije.
Zato je važno da razumijemo moć sunca i dugoročne efekte koje izlaganje suncu ima na našu kožu i organizam uopšte.
Evo šta bi trebalo da znate:
Zašto sunce škodi našoj koži? Kad kročite na sunce, kožu izlažete ultraljubičastim (ultraviotelnim, UV) zracima. Oni su zaslužni za bronzani ten koji nabacimo preko ljeta, ali i za bolne opekotine koje se pojave kad provodimo vrijeme na suncu, bez zaštite.
Naše telo se od UV zraka štiti melaninom. Prosto rečeno, melanin je ono što našoj koži daje boju. Kad nam zraci sunca dodirnu kožu, naše tijelo šalje melanin u pogođene ćelije, da apsorbuje UV zrake i zaštiti nas od većih oštećenja kože.
Dugotrajno izlaganje UV zračenju neće samo značajno povećati rizik od raka kože, već može izazvati i pojavu tamnijih mrlja, bora, gubitak elastičnosti kože i pojavu diskoloracije. Ako mlijeko za zaštitu od sunca koristite redovno, smanjujete opasnost od preranog starenja kože i svega navedenog.
365 dana zaštite
Bezbjedno izlaganje suncu trebalo bi da 'vježbate' cijele godine. Možda vam djeluje smješno nanošenje kreme za zaštitu kad je dan oblačan, ali koža će vam biti zahvalna na tome. Jer, sunce može biti opasno čak i ako temperature nisu visoke.
Ne radi se samo o UV zracima koji dopiru direktno na kožu. Imajte u vidu da se ponekad i reflektuju.
Ako planirate dan da provedete napolju, ili plivajući recimo, refleksija zraka sa vode, snijega ili leda, u kombinaciji sa zracima koji dopiru direktno, može biti prilično opasna i povećati rizike od opekotina od sunca.
Kako izgleda koža oštećena suncem
Oštećenja kože od sunca mogu biti različita, varirajući od blage diskoloracije, do atipičnih mladeža. Evo najčešćih promena koje izaziva neoprezno izlaganje suncu. Ako primijetite neku od ovih promjena, i zabrinuti ste da nije samo kozmetičke prirode, zakažite pregled kod dermatologa, piše portal Prevention.
Suva koža
Znaci i simptomi: Opekotine od sunca mogu da variraju od blagih do ozbiljnih. Blage opekotine prati bolna, crvena koža, osećaj peckanja, dok ozbiljnije opekotine izazivaju plikove, koji mogu biti ispunjeni tečnošću, koža se ljušti... Opekotine od sunca mogu izazvati i mučninu, vrtoglavice i povišenu temperaturu.
Šta može da pomogne: Hladne obloge i hidratacija kože. Ako je bol jači, mogu da pomognu antiimflamatorni lekovi kao što su ibuprofen ili aspirin.
Aktinična (solarna) keratoza
Znaci i simptomi: Aktinične keratoze su površne lezije kože, koje se tipično vide kao jedna ili više manjih crvenih ili braonkastih fleka - makula na koži, ponekad sa perutanjem na površini ili sa strukturama sličnim rogu. Kada se dodirnu vrhom prsta, izgledaju hrapavo.
Njihova veličina može se kretati od nekoliko milimetara do tri centimetra, crvene su boje. Izaziva ih intenzivno izlaganje UV zracima, a ovo stanje može se pojaviti i godinama kasnije, i obično je bezazleno. Ako imate više od 10 ovakvih promjena na koži, potražite savet dermatologa, jer one mogu postati i kancerogene kasnije.
Šta može da pomogne: Ove promjene ponekad nestaju same od sebe, ali se ponekad i vraćaju. Ljekar će možda predložiti odstranjivanje ako proceni da je neka promena problematična. Ponekad, pomažu kreme, ponekad tretmani tečnim azotom.
Fleke od sunca
Znaci i simptomi: Ove promjene poznate su i kao staračke pege, u pitanju su male površine na koži na kojima je prisutna ili diskoloracija, ili su braonkasto prebojene. Javljaju se tipično u kasnim 40. ili ranim 50. godinama života. One su rezultat melanina koji se nagomilao i zadržao na određenim mjestima. Najčešće se javljaju na licu, vratu, ramenima, rukama i šakama, odnosno na mjestima koja su izložena suncu.
Šta može da pomogne: Uklanjanje pega od sunca nije medicinski neophodno, ali se ljudi ponekad odlučuju da ih uklone iz kozmetičkih razloga. Postoje različiti tipovi krema za izbjeljivanje tih promena, a tu su i tretmani dermoabrazije, kao i laserski tretmani, a dermatolog će odrediti šta je u konkretnom slučaju najefikasnije.
Bore
Znaci i simptomi: Bore smijalice, bore na čelu... formiraju se na koži tokom vremena. One su prirodan pratilac procesa starenja, ali preterano izlaganje suncu samo ubrzava njihovo nastajanje.
Šta može da pomogne: U ponudi je više krema nego što možemo da nabrojimo. Ali, najpametniji način da se odlučite za neku je da potražite savjet dermatologa. Generalno, dobre su kreme koje sadrže alfa-hidroksi kiseline i retinol. Ali, imajte u vidu da je ako koristite kreme koje sadrže ove sastojke jako, jako važno da redovno nanosite sredstva za zaštitu od sunca, jer one mogu izazvati pojačanu osjetljivost kože na sunčeve zrake.
I, najopasnije od svega: mladeži. Pažljivo ih pregledajte s vremena na vreme.
