Imate iste oči kao vaša mama i istu kosu kao tata, na primjer. Međutim, ima dosta stvari za koje vjerovatno niste znali da ih takođe nasleđujemo od roditelja.
Visok nivo holesterola
Svakako da ishrana igra važnu ulogu u tome, ali možda još važniju imaju - geni. Oko jedan od 500 ljudi ima specifičnu genetsku mutaciju koja dovodi do povećanja nivoa holesterola. Oni imaju problem sa holesterolom čak i ako se hrane po preporuci ljekara.
Ćelavost kod muškaraca
Jedan od faktora koji igraju ulogu u gubitku kose kod muškaraca, smješten je u X hromozomu, a ovaj "problem" muškarci nasleđuju od majke.
Akademski uspjeh
Nećete biti akademski uspješni samo zato što su vaši roditelji postigli usjpeh na tom polju, ali naučnici kažu da oko 55 odsto vašeg uspjeha zavisi od toga. Stotine gena su direktno zaslužni za to kako vam "ide" u školi. Dakle, ako su vaši roditelji imali dobre rezultate u školi i uopšte na akademskom polju, to znači da i vi vjerovatno imate potencijal za to.
Ljubav prema kafi
Ako pijete dosta kafe, možda su vaši geni krivac za to! Stručnjaci su sproveli studiju i uporedili ljude koji vole kafu i one koji ne vole. Ispostavilo se da druga grupa imaju specifične gene zbog kojih njihov organizam sporije apsorbuje kafu. To znači da oni nemaju potrebu da svakodnevno piju kafu kako bi poboljšali energiju.
Dijabetes
Dijabetes tipa 2 se najčešće razvija kod starijih ljudi, ali ponekad se dešava da od te bolesti obole i djeca i tinejdžeri koji vode aktivan život. U najvećem broju takvih slučajeva riječ je o genetskoj mutaciji, mada ulogu, naravno, igra i ishrana.
Sljepilo za boje
Nemogućnost da razlikujete određene boje ponekad je nasledna, a najčešće se naslednim putem prenese sa majke na sina. U većini slučajeva, muškarci su ti koji imaju sljepilo za boje.
Netolerancija na laktozu
Možda zvuči iznenađujuće, ali čak 65 odsto odraslih ljudi ima smanjenu sposobnost da vari laktozu ili mlječni šećer. Za to je odgovoran jedan gen. Kada je dijete veoma malo i treba mu mlijeko da bi preživjelo, njegovo tijelo proizvodi enzim da bi svarilo laktozu. Kako osoba odrasta, smanjuje se sposobnost da organizam apsorbuje mlečne proizvode. Samo mali broj ljudi ima gen za toleranciju glukoze, što znači da mogu da svare mlijeko u bilo kom životnom dobu bez problema.
Umijeće vožnje automobila
Stručnjaci kažu da od roditelja nasleđujemo umjeće vožnje automobila. Svako od nas može da nauči pravila u saobraćaju, da prođe obuku i položi testove, ali oni koji imaju određene gene su bolji vozači jer se bolje orijentišu i imaju bolje reflekse.
Kratkovidost
Vjerovatnoća da je dete kratkovido ili da će u budućnosti imati taj problem je nasledna. Ako oba roditelja imaju ovaj problem sa vidom, rizik da ga ima i dijete je oko 50 odsto.
Ipak, naučnici smatraju da nije genetika zaslužna baš za sve. Djeca koja provode manje vremena ispred računara imaju daleko manje šanse da budu kratkovida.
