Čak i bez modernih iskušenja u vidu brze hrane ili cigareta, ljudi su prije 4.000 godina patili od zakrečenih arterija
Najveća do sada studija mumija pokazuje da su bolesti srca bile dio prirodnog procesa starenja i da možda i nisu direktno povezane sa savremenim faktorima rizika poput pušenja, masne hrane ili premalo vježbanja.
Skeniranja 137 mumija pokazala su postojanje arteroskleroze u trećini mumija, uključujući i kod onih za koje se veruje da su živjeli zdravim životom. Arteroskleroza izaziva srčane udare i šlog. Više od polovine mumija je iz Egipta, dok su ostale iz Perua, jugozapadne Amerike i sa Aleutskih ostrva. Mumije potiču iz perioda 3.800 prije nove ere do 1.900 nove ere.
"Srčane bolesti vrebaju ljude širom svijeta već 4.000 godina", rekao je dr Rendal Tompson, kardiolog instituta Sent Luks Mid u Kanzas Sitiju i šef studije.
Mumije sa začepljenim arterijama bile su starije u vrijeme smrti, oko 43 godine, za razilu od 32 koliko su imale one bez začepljenih arterija. U većini slučajeva naučnici nisu bili u stanju da utvrde da li su umrli od srčanih problema.
Rezultati studije objavljeni su juče na samitu kardiologa u San Francisku i objavljeni u stručnom listu "Lancet".
Tompson je rekao da je bio iznenađen kada je vidio arterosklerozu kod ljudi sa Aleutskih ostrva koji su, navodno, živjeli zdravim životom.
"Mislim da je fer reći da ljudi danas treba da se osećaju manje krivim zbog srčanih problema. Mislim da smo pretjerali sa idejom da zdrav život može potpuno da eliminiše rizike", rekao je on.
Tompson je rekao da se ne zna uzrok zakrčenih arterija kod mumija. Preci Pueblo indijanaca koji su živeli u pećinama današnjeg Kolorada i Jute koristili su vatru za kuvanje i grejanje pa su samim tim udisali i dosta dima.
"Taj dim je možda mogao da ostavi iste posljedice kao i cigarete", rekao je on.
Prethodne studije takođe su pronašle dokaze o postojanju srčanih bolesti kod egipatskih mumija, ali je ova studija najveća do sada i prva u koju su uključene i druge mumije.
(Tanjug)
