Da li voće smije da se jede nakon ručka, da li goji ako jedemo poslije 18 časova i koliko badema je zaista dozvoljeno? Stručnjaci za ishranu objašnjavaju šta je istina, a šta samo zabluda.
O hrani postoje brojna pravila koja smo toliko puta čuli da smo počeli da ih prihvatamo kao činjenice. Ne smijemo da jedemo voće nakon ručka, hljeb treba da izbacimo ako želimo da smršamo, večera poslije 18 časova odmah se pretvara u kilograme, a bademe treba da ograničite na svega nekoliko komada dnevno.
Ipak, mnoga od ovih pravila nemaju čvrsto naučno uporište. Nutricionisti i registrovani dijetetičari godinama upozoravaju na pogrešne informacije o ishrani, naročito one koje se šire društvenim mrežama i često dovode do nepotrebnih zabrana i restrikcija.
Američki portal Food Network razgovarao je sa 17 registrovanih nutricionista i dijetetičara o najčešćim zabludama koje čuju, dok su stručnjaci iz kanadskog tima ÉquipeNutrition izdvojili mitove sa kojima se redovno susrijeću u radu sa klijentima. Evo šta zaista treba da znate.
1. "Samo sedam badema dnevno"
Bademi su često na spisku namirnica koje ljudi pažljivo doziraju jer sadrže dosta masti i kalorija. Međutim, ne postoji univerzalno pravilo prema kojem je dozvoljeno da pojedete samo sedam komada dnevno.
Registrovana dijetetičarka Tobi Amidor, autorka brojnih knjiga o ishrani i stručnjakinja portala Food Network, objašnjava da jedna uobičajena porcija badema iznosi oko 28 grama, odnosno približno 23 badema.
Oni sadrže nezasićene masti, proteine, vlakna, vitamin E i magnezijum, zbog čega mogu da budu dobar izbor za užinu. Naravno, pošto su energetski bogati, količina jeste važna, ali nema razloga da se plašite ako pojedete nekoliko komada više od zamišljene granice.
2. "Voće ne smije da se jede nakon ručka"
Koliko puta ste čuli da voće treba da jedete isključivo na prazan stomak, jer u suprotnom navodno počinje da fermentiše u želucu? Ovo je jedna od najrasprostranjenijih zabluda o ishrani.
Dijana Mekej, doktorka nauka i vanredna profesorka na Fridmanovoj školi za nauku i politiku ishrane Univerziteta Tafts, objašnjava da je tvrdnja o pogrešnom vremenu konzumiranja voća mit. Prema njenom objašnjenju, mnogo je važnije koliko voća unosimo nego da li ga jedemo prije ili poslije obroka. Voće nakon ručka može da bude odlična zamjena za kalorične deserte, poput kolača, keksa i sladoleda.
Drugim riječima, jabuka nakon ručka neće da izgubi svoje nutritivne vrijednosti samo zato što ste prethodno pojeli glavno jelo.
3. "Hljeb, tjestenina i krompir moraju da se izbace ako želimo da smršamo"
Ugljeni hidrati često su prvi na udaru kada neko odluči da promijeni ishranu. Hljebse izbacuje iz doručka, tjestenina iz ručka, a krompir se smatra zabranjenom namirnicom. Međutim, dijetetičarka Mirjam Gej iz kanadskog tima ÉquipeNutrition ističe da ovakve namirnice mogu da budu dio uravnotežene ishrane.
Ona objašnjava da su hljeb, tjestenina i krompir važni izvori energije, a manje prerađene i integralne varijante obezbjeđuju i vlakna koja doprinose dužem osjećaju sitosti. Mnogo je važnije kako izgleda cijeli obrok. Kombinacija ugljenih hidrata, proteina, povrća i zdravih masti može da bude mnogo bolji izbor nego potpuno izbacivanje čitavih grupa namirnica.
4. "Ako jedemo nakon 18 časova, sigurno ćemo da se ugojimo"
Ovo pravilo posebno je popularno među ljudima koji pokušavaju da smršaju. Međutim, organizam ne počinje da skladišti svu hranu kao masnoću čim otkuca 18 časova. Registrovana dijetetičarka Lesli Bonči, stručnjakinja za sportsku ishranu, objašnjava da je mnogo važnije šta jedemo i u kojim količinama nego koliko je sati kada sjednemo za sto.
Ona podsjeća da u mnogim zemljama ljudi večeraju i u devet sati uveče ili kasnije, pa to samo po sebi ne znači da imaju veći rizik od gojenja. Svakako, važno je da vodite računa o ukupnom unosu hrane i ne pretvarate kasne sate u vrijeme za nekontrolisano grickanje. Ipak, ako ste zaista gladni uveče, nema potrebe da odlazite na spavanje praznog stomaka samo zbog pravila koje ste čuli na internetu.
5. "Voda tokom obroka razblažuje želudačnu kiselinu"
Pojedini ljudi izbegavaju da piju vodu dok jedu, vjerujući da tako otežavaju varenje. Navodno, voda razblažuje želudačne sokove i sprečava organizam da pravilno razgradi hranu. Međutim, ovaj mit demantuje i klinika Mejo, čiji stručnjaci objašnjavaju da voda ne remeti varenje niti razblažuje tjelesne tečnosti na način koji bi ometao ovaj proces.
Naprotiv, voda pomaže razgradnju hrane i učestvuje u apsorpciji hranljivih materija. Čaša vode uz ručak ili večeru zato nije nešto što bi zdrave osobe trebalo da izbjegavaju.
6. "Voće treba da izbjegavate jer sadrži šećer"
Banane, grožđe, smokve i drugo slatko voće često se nepravedno nalaze na listi namirnica koje ljudi izbjegavaju kada žele da smanje unos šećera. Registrovana dijetetičarka Ketrin Bruk, koja se bavi ishranom i zdravljem, objašnjava da šećer koji se prirodno nalazi u cijelom voću nije isto što i dodati šećer koji unosimo kroz zaslađene napitke, kolače i slatkiše.
Cijelo voće, pored prirodnih šećera, sadrži vlakna, vitamine i minerale. Bruk ističe da je ono važan dio zdrave ishrane i da ga ne treba da ga izbacujete samo zbog sadržaja šećera. Naravno, kod osoba sa dijabetesom i određenim metaboličkim problemima važno je da prilagode izbor i količinu voća individualnim potrebama, ali to ne znači da je voće generalno nezdravo.
7. "Zamrznuto povrće nema iste hranjive vrijednosti kao svježe"
Mnogi vjeruju da je zamrznuto povrće lošija verzija svježeg i da tokom zamrzavanja gubi gotovo sve vitamine. Međutim, to nije tačno. Povrće se često zamrzava ubrzo nakon berbe, čime se čuvaju brojni hranljivi sastojci. Sa druge strane, svježe povrće tokom transporta i dužeg stajanja može postepeno da gubi dio svojih nutritivnih vrijednosti.
Zbog toga zamrznuti brokoli, grašak, spanać ili boranija mogu da budu sasvim kvalitetan izbor. Mnogo je važnije kako ih pripremamo i da li ih redovno uključujemo u ishranu nego da li su kupljeni na pijaci ili iz zamrzivača.
Zajedničko ovim mitovima jeste to što od ishrane prave skup strogih pravila, iako potrebe organizma nisu iste kod svih ljudi. Ne postoji univerzalna količina hrane koja odgovara svima, niti jedna namirnica sama po sebi može da odredi da li ćemo da se ugojimo ili da smršamo.
Kako stručnjaci upozoravaju, mnogo je važnije da ishrana bude raznovrsna, uravnotežena i prilagođena individualnim potrebama nego da svakodnevno brojimo bademe, izbjegavamo hljeb ili gledamo na sat prije nego što pojedemo voće.
(Mondo)
