Odlaganje alarma djeluje kao bezazlen način da ukradete još nekoliko minuta sna, ali ponovljena buđenja mogu da poremete završni dio odmora i otežaju razbuđivanje.
"Još samo pet minuta, pa ustajem!" Ako vam ova rečenica svakog jutra prolazi kroz glavu dok pritiskate dugme za odlaganje alarma, niste jedini. Ipak, iako djeluje kao da sebi poklanjate malo dodatnog odmora, ponovljena buđenja mogu da imaju suprotan efekat od onoga kojem se nadate.
Problem je u tome što tih nekoliko minuta između dva zvona najčešće nije dovoljno za kvalitetan, neprekinut san. Umjesto da se zaista odmorite, možete više puta da prekidate san baš u trenutku kada bi organizmu koristilo da se postepeno pripremi za buđenje.
Zašto vam odlaganje alarma ne donosi odmor koji očekujete?
Kada se alarm oglasi, organizam počinje da prelazi iz sna u budno stanje. Taj proces ne odvija se istog trenutka: čak i nakon otvaranja očiju, možete da osjećate pospanost, sporije razmišljate i teže se koncentrišete. Ova pojava poznata je kao inercija sna i može da potraje neko vrijeme nakon buđenja.
Ako na svakih pet ili deset minuta ponovo čujete alarm, pa zaspite i opet se probudite, organizam prolazi kroz niz prekida umjesto da ima miran završetak sna. Istraživanje objavljeno 2022. godine u časopisu "Journal of Physiological Anthropology" pokazalo je da je korišćenje funkcije za odlaganje alarma u malom laboratorijskom uzorku bilo povezano sa dužim trajanjem inercije sna. Istraživači su zaključili da ponovljena buđenja mogu da otežaju razbuđivanje.
To, međutim, ne znači da će svako ko odloži alarm da bude umorniji. Naučnici su ispitivali i moguće prednosti ove navike, a rezultati nisu potpuno jednoznačni.
Šta su naučnici otkrili o dugmetu "snooze"?
Studija objavljena 2024. godine u časopisu "Journal of Sleep Research" bavila se navikama buđenja i njihovim uticajem na koncentraciju, raspoloženje i pospanost. U prvom dijelu istraživanja učestvovalo je 1.732 ispitanika, dok je u laboratorijskom dijelu učestvovala 31 osoba koja je inače često odlagala alarm.
Rezultati su pokazali da kratko odlaganje alarma nije nužno pogoršalo učinak na kognitivnim testovima odmah nakon buđenja. Kod nekih učesnika čak je pomoglo da lakše pređu iz sna u budno stanje. Ipak, odlaganjem su u prosjeku izgubili oko šest minuta sna, a istraživači nisu pronašli jasne dokaze da ova navika poboljšava raspoloženje ili smanjuje jutarnju pospanost.
Drugim riječima, nije svako odlaganje alarma štetno, ali ni dodatnih desetak minuta u krevetu ne garantuje da ćete da se probudite odmorniji. Mnogo toga zavisi od toga koliko ste spavali, kada se budite i da li ste već neispavani.
Ako svakog jutra jedva ustajete, možda vam nedostaje sna
Ako redovno pomijerate alarm nekoliko puta, vrijedi da obratite pažnju na to kada odlazite u krevet. Ukoliko ležete kasno, a morate rano da ustanete, nekoliko dodatnih minuta ujutru neće da nadoknadi nedovoljan noćni odmor.
Odraslim osobama uglavnom se preporučuje najmanje sedam sati sna tokom noći, dok su nekima potrebni i duži periodi odmora. Ako vam je potrebno mnogo alarma da biste ustali, a tokom dana se stalno osjećate iscrpljeno, problem možda nije u samom dugmetu za odlaganje, već u nedovoljnoj količini ili lošem kvalitetu sna.
Na razbuđivanje utiču i vrijeme odlaska u krevet, redovnost rasporeda spavanja, stres i prirodni ritam organizma. Zato je korisnije da pokušate da obezbijedite dovoljno vremena za spavanje nego da se oslanjate na niz kratkih jutarnjih dremki.
Za početak, pokušajte da alarm podesite na vrijeme kada zaista morate da ustanete, umjesto da unaprijed računate na nekoliko odlaganja. Ako vam je teško da se probudite, pomijerajte odlazak u krevet ranije, postepeno, kako biste sebi obezbijedili dovoljno sna.
Može da pomogne i da telefon ili budilnik ostavite dalje od kreveta, tako da morate da ustanete da biste ga isključili. Nakon buđenja otvorite zavjese ili izađite na dnevnu svjetlost, a jutarnju rutinu pokušajte da održavate približno istom i radnim danima i vikendom.
(MONDO)
