Dejvid Atenboro puni 100 godina, a u nastavku pročitaje kako pun vijek živi u zdravlju.
Ser Dejvid Atenboro je jedan od najprepoznatljivijih naučnika na svijetu. Njegovo znanje iz biologije, predstavljeno u dokumentarnim filmovima o prirodi, privlači milione gledalaca. Ser Dejvid Atenboro i dalje ostaje aktivan, iako je 8. maja 2026. napunio 100 godina. Čemu duguje svoju ogromnu harizmu i vitalnost? Biolog ističe ishranu kao ključ dugovječnosti.
Ser Dejvid Atenboro rođen je 8. maja 1926. u Londonu. Studirao je zoologiju na Univerzitetu u Kembridžu. Od 1952. godine povezan je sa britanskom televizijskom stanicom "Bi-Bi-Si", za koju priprema filmove i serije o prirodi. Najpoznatija serija Dejvida Atenboroa je "Život na Zemlji". Bio je narator brojnih prirodnjačkih produkcija, uključujući "Plava planeta", "Naša planeta" i "Godina koja je promijenila svijet". Godine 1985. za svoje zasluge dobio je titulu viteza (ser) od kraljice Elizabete II.
O neprestanoj popularnosti ovog biologa svjedoči i podatak da je bilo potrebno samo 24 sata od kreiranja naloga na društvenoj mreži Instagram da ga zaprate milion ljudi. Dana 8. maja 2026. ser Dejvid Atenboro puni 100 godina.
Dejvid Atenboro je ograničio unos jedne namirnice
Iako ser Dejvid Atenboro ne prati strogu vegetarijansku dijetu, poznato je da je značajno smanjio konzumaciju crvenog mesa, što po njegovom mišljenju može da doprinese dugovječnosti. Ova promjena nije novost. Još 2017. godine govorio je o svom svakodnevnom jelovniku. Tada je priznao da je promijenio ishranu, ali ne na drastičan način. Istakao je da i dalje jede sir i ribu, ali je generalno ograničio unos proizvoda životinjskog porijekla.
Puni 100 godina, a i dalje u punoj snazi: Ovo je jedina namirnica koju genijalni Dejvid Atenboro ne jede
Atenboro je takođe ukazao na naučne dokaze koji potvrđuju zdravstvene koristi ishrane zasnovane na biljkama. Ovaj biolog, koji je tada imao 98 godina, smanjio je unos crvenog mesa (govedina, jagnjetina, ovčetina, svinjetina, teletina, divljač, kozje meso).
Zdravstvene koristi od ograničavanja crvenog mesa
Prekomjerni unos prerađenog i crvenog mesa može da poveća rizik od razvoja raka debelog crijeva. Mnogi proizvodi životinjskog porijekla bogati su zasićenim mastima, čiji višak podiže nivo holesterola u krvi i povećava rizik od koronarne bolesti srca.
Stručnjaci iz Harvard Health-a preporučuju onima koji žele da ograniče unos crvenog mesa, da potraže odgovarajuće zamene za proteine. Danijel Pendik, bivši urednik Harvard Men's Health Watch-a, primijetio je da zamjena jedne dnevne porcije crvenog mesa biljnim proizvodom može da smanji rizik od smrtnosti za 7 do 19 odsto.
Evo najboljih alternativa za crveno meso:
- riba,
- živina, npr. piletina i ćuretina,
- orašasti plodovi,
- pasulj,
- mlečni proizvodi sa niskim udelom masti,
- proizvodi od cijelog zrna žitarica.
Ograničavanje unosa crvenog mesa može biti povezano i sa smanjenjem rizika od drugih bolesti, kao što je dijabetes tipa 2. Ishrana sa manje mesa obično sadrži manje kalorija i masti, što pomaže održavanju zdrave tjelesne težine. Bogatstvo vlakana u povrću, voću i žitaricama podržava zdrav mikrobiom crijeva, poboljšava metabolizam i opšte stanje organizma.
Ako neko razmišlja o izbacivanju određenih proizvoda iz ishrane, važno je da se pobrine da ishrana ostane uravnotežena i da sadrži sve potrebne nutrijente. Pre uvođenja značajnih promena u ishrani, preporučuje se konsultacija sa ljekarom ili dijetetičarom.
Biolog se plaši Alchajmerove bolesti?
Uprkos zdravom životnom stilu i mentalnoj aktivnosti, ser Dejvid je podelio svoja lična strahovanja u vezi sa starenjem. U razgovoru sa Andersonom Kuperom 2021. godine izrazio je strah od pogoršanja kognitivnih funkcija i mogućnosti da postane "bespomoćan" zbog bolesti, poput Alchajmera. U intervjuu za The Telegraph priznao je da prihvata mogućnost gubitka pamćenja u budućnosti.
Uprkos tim strahovima, i dalje je ključna figura u svetu medija, pozajmljujući svoj prepoznatljiv glas dokumentarcima "Bi-Bi-Si-ja" o divljini.
(MONDO)
