Kako pomjeranje sata utiče na zdravlje i šta je neophodno da uradite da neutrališete negativne posljedice.
Svi su se obradovali pomjeranju časovnika unazad i dodatnom satu koje će provesti u krevetu, ali stručnjaci upozoravaju da to može da ima negativne posljedice po zdravlje.
Iako je taj dodatni sat spavanja svima dobrodošao, činjenica je da zapravo ulazimo u najmračnije doba godine i to bi moglo da ima ozbiljan uticaj na naš mozak, kaže neurološkinja dr Elizabet Filips.
Ona upozorava da je neminovno da se u ovakvoj situaciji mozak bori da se prilagodi smanjenoj količini sunčeve svjetlosti, što se dešava kada se satovi vrate unazad.
"Kada se satovi vrate unazad, dani su kraći i ljudi se bude u mraku i takođe odlaze u krevet u mraku. Smanjena dnevna svjetlost može da bude uzrok sezonskog afektivnog poremećaja (SAD)."
Kada smo izloženi dnevnoj svjetlosti, iz mrežnjače oka se šalju poruke unutrašnjem satu tijela koji se nalazi duboko u dijelu mozga koji se zove suprahijazmatsko jezgro. Mozak zatim signalizira nadbubrežnim žlijezdama da otpuste kortizol, takođe poznat kao hormon stresa, koji pomaže u regulisanju našeg ciklusa spavanja i buđenja, jer je nivo ovog hormona viši kada je svijetlo, a niži kad je mračno. Ovo bi trebalo da pomogne tijelu da se adaptira na duže noći i kraće dane. Ovaj prirodni porast kortizola ujutru pokreće lančanu reakciju kroz naše tijelo koja mu govori da se probudi, krene i započne dan.
Prema riječima dr Filips, zbog cijelog ovog procesa smo mnogo energičniji ljeti, kad svane, nego zimi kada se budimo dok je još mračno.
Glavno pitanje je kako da prevarimo mozak da se bolje adaptira na ovu redovnu zimsku pojavu?
"Glavni fokus kod smanjenja uticaja ovih promjena ljetnjeg računanja vremena na mozak i tijelo jeste da se poveća intenzitet svjetlosti koju naše oči primaju", savjetuje dr Filips.
"Buđenje pomoću LED svijetla ili alarma može da bude odličan vještački način da se pokrene taj odgovor na kortizol, bez stresa i rano ujutru, tako da naš tjelesni sat ne reaguje na ovo kašnjenje. Usredsredite se na to da zaista osvijetlite prostor oko sebe i izađete na terasu ili otvorite prozore čim ustanete."
Što se više izlažete prirodnom svijetlu, povećaćete nivo serotonina u tijelu i održavati nivo kortizola pod kontrolom, što nije moguće ako ste u zatvorenom prostoru i mraku.
