navodi se u jednoj analizi Akademije za odbranu Velike Britanije.
Balkan ima značajnu ulogu kao čvorište za snabdijevanje Evrope ruskim gasom i naftom, a u tome su ključni projekti gasovod Južni tok, koji prolazi kroz Srbiju, i naftovod Burgas-Aleksandropolis, ocijenio je Mark Smit (Smith) u studiji o ruskim energetskim interesima na Balkanu, objavljenoj na sajtu te Akademije.
U studiji se navodi da je Rusija najveći snabdevač gasa i nafte u zemljama jugoistočne Evrope, a da je u 2006. godini isporučila 59 miliona tona nafte tom regionu i 73 miliona kubnih metara gasa. To je skoro polovina gasa isporučenog u zemlje Evropske unije, navodi Smit.
Ruske kompanije Gasprom, Lukoil i Transnjeft, podsjeća autor, su značajni investitori u nekoliko balkanskih zemalja, a sam Lukoil je uložio 1,5 milijardi dolara u region uključujući i Srbiju, gde je kupio Beopetrol.
Ruski interesi na Balkanu su zbog toga integralni dio u njenim odnosima sa Evropom, gdje kao snabdevač energentima postaje značajan "igrač", ocjenjuje se u studiji.
Gasovod Južni tok, koji će omogućiti da se zaobidje Ukrajina u transportu ruskog gasa od EU, daje Rusiji priliku da ojača interese u Srbiji, ocjenjuje se.
Pored pritiska na srpsku državnu kompaniju Srbija gas da zajedno oforme preduzeće za izgradnju gasovoda u kojem će ruska kompanija imati većinski udio, Gasprom traži i da Rusija dobije monopol na snabdijevanje i prenos gasa u Srbiji na 30 godina.
Gasprom takodje zahtijeva da preuzme i postojeću gasovodnu mrežu Srbija gasa, a dio dogovora za prolazak Južnog toka kroz Srbiju je i dozvola Gasrpomu da kupi većinski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i zavrsi izgradnju podzemnog skladišta gasa Banatski dvor, ukazuje se u tom članku.
Predloženi posao je, prema ocjeni Smita, kontroverzan, pošto bi Gasprom za 51 odsto akcija NIS-a platio 600 miliona dolara, što je petina procjenjene vrijednosti kompanije, a Rusi su se obevezali i da ulože 740 miliona dolara u modernizaciju NIS-a.
Ukoliko se ti Gaspromovi ciljevi na srpskom tržištu ostvare, Srbija će postati značajno čvorište u snabdijevanju EU ruskim energentima, a zbog spora sa zapadnoevropskim zemalja oko Kosova, Srbija će nastaviti da pridaje značaj ruskoj moralnoj i političkoj podršci, konstatuje se u analizi.
Gasovod Južni tok je naročito koristan za Moskvu kao balans Nabuko gasovodu, kojim bi se dopremao gas iz centralne Azije i Zakavkazja od Turske preko Bugarske, Rumunije i Madjarske do Austrije.
Gas bi od Bugarske išao u dvije rute, prema sjeverozapadu i jugozapadu. Planirano je da jugozapadni krak ide preko Grčke do Italije. Sjeverozapadni krak bi prolazio kroz Rumuniju, Madjarsku, Sloveniju do sjeverne Italije uz granu ka Austriji.
Razmatra se i alternativna ruta za sjevernu granu gasovoda koja bi uključila Srbiju i Hrvatsku, a studija o izvodljivosti bi trebalo da bude završena do kraja godine.
Razvoj gasovoda Južni tok je takodje projekat koji se nadopunjuje sa izgradnjom Sjeverno-evropskog gasovoda pošto će oba projekta povećati značaj Rusije kao snabdjevača energentima u ostatku Evrope.
Drugi važan ruski energetski projekat u jugoistočnoj Evropi, dodaje se u studiji, je izgradnja naftovoda Burgas-Aleksandropolis, vrednog 1,2 milijarde evra u kojoj su Rusiji partneri Grčka i Bugarska, a trebalo bi da počne ove godine.
Planirano je da taj naftovod dug 283 kilometra ima kapacitet 700.000 barela nafte dnevno uz mogućnost proširenja na milion barela dnevno. Rusija posjeduje 51 odsto kompanije koja će rukovoditi naftovodom, a Grčka i Bugarska poseduju po 24,5 odsto kapitala.
Konkurencija naftovodu Burgas-Aleksandropolis su Panevropski naftovod (PEOP), koji bi prolazio i kroz Srbiju i AMBO naftovod koji bi povezao Bugarsku, Makedoniju i Albaniju. Američka vlada je uključena u oba projekta, ističe se u studiji.
Kako se naglašava u zaključima studije, rusko prisustvo u jugoistočnoj Evropi će vjerovatno nastaviti da raste bez obzira na ishod pitanja Kosova i da li Srbiju vodi pro-ruska ili pro-evropska vlada.
Rast značaja jugoistočne Evrope kao čvorišta za snabdjevanje EU ruskim gasom i naftom, dodaje se, znači da će prisustvo Rusije u regionu biti dugoročno, ali i da će Rusija biti značajan činilac u medjunarodnim odnosima balkanskih zemalja.
Namjera zemalja na Balkanu da uspostave jače veze sa EU i NATO znači da će se Rusija uključiti u borbu za uticaj u regionu sa te dve organizacije.
Pošto je malo vjerovatno da će Moskva moći da spriječi balkanske države da razviju odnose sa i unutar EU i NATO, značaj Rusije kao snabdjevača gasom i naftom predstavljace kontratežu bilo kom zaokretu ka evroatlantskim integracijama, konstatuje se u analizi.
Spor oko nazavisnosti Kosova znači da će Srbija nastaviti da vidi Rusiju kao glavnog partnera, ukazuje Smit.
Gasovod Južni tok je naročito koristan za Moskvu kao balans Nabuko gasovodu, kojim bi se dopremao gas iz centralne Azije i Zakavkazja od Turske preko Bugarske, Rumunije i Madjarske do Austrije. Projekat Nabuko su pokrenuli SAF i EU kao sredstvo za smanjenje energetske zavisnosti od Rusije.
Ukupno gradnja gasovoda od Azerbejdžana do srednje Evrope, dugog 3.300 kilometara i kapaciteta 21 milijardu kubnih metara godišnje, koštaće 4,6 milijarde evra. Početak radova je planiran za 2010. godinu.
Mogući razvoj ruske mornarice na Mediteranu mogao bi takodje da pojaca strateški značaj jugoistočne Evrope za Rusiju, zaključuje se u studiji o ruskim energetskim interesima na Balkanu koju je Mark Smit uradio za Naprednu grupu za istraživanje i procjene pri Akademiji odbrane Velike Britanije.
(Beta)