U kojoj mjeri je Deklaracija o zajedničkom jeziku postigla svoj cilj razgovarali su danas Rajka Glušica, Jerko Bakotin i Ida Prestar u Centru za kulturnu dekontaminaciju u okviru pratećeg programa književnog festivala Krokodil.
Moderator razgovora pred punom salom CZKD bio je hrvatski pisac i filozof Igor Štiks.
Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori govori istim jezikom Deklaracija o zajedničkom jeziku daje potvrdan odgovor.
Riječ je o dokumentu koji je 30. marta 2017. godine predstavljen u Sarajevu, a jedan od najznačajnijih lingvista u regionu Ranko Bugarski napisao je knjigu o Deklaraciji pod nazivom "Govorite li 'zajednički'".
"Govorimo o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa, odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama, kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španski, portugalski i mnogi drugi... Korišćenje četiri naziva za standardne varijante: bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski, ne znači da su to i četiri različita jezika" piše u deklaraciji o zajedničkom jeziku.
Štiks je otvorio debatu zanimljivim popisom protivnika Deklaracije.
"U te sile koje se protive Deklaraciji spadaju: Zagrebački nadbiskup, Srpska književna zadruga, predsjednica Hrvatske, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti..." kazao je Štiks.
Štiks kaže da je glavna zamjerka Deklaraciji da je politički projekat.
"Svi znamo da se opasni politički projekti moraju satrti u početku. Opasno je da neko tvrdi da imamo zajednički jezik. Ako govorimo istim jezikom, onda smo isti narod, a ako smo isti narod što ne bi imali zajedničku državu...Moram da napomenem da je ovde riječ samo o dokumentu o jeziku", kazao je Štiks.
Rajka Glušica je redovni profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore i ona smatra da Deklaracija glas razuma u balkanskom kolopletu jezičkih nacionalizama.
"Deklaracija je nešto najbolje što se desilo našim narodima. Poziv za buđenje savjesti koja ne odbacuje činjenicu da mi govorimo jednim jezikom. Jednostavno ne smijemo nasijedati na priče da se radi o različitim jezicima i na taj način puniti džepove prevodiocima. Ne smijemo pristati na segregaciju u školskom sistemu. Mi smo Deklaracijom kazali nešto što u ovom momentu zvuči kao svetogrđe", kazala je Glušica.
Ona navodi da je u proteklih 30 godina u Hrvatskoj najčvršće građen mit o zasebnom jeziku.
"Ako dijelimo jezik sa drugim narodima, nećemo biti manji predstavnici tog naroda. To treba poručiti mlađim generacijama. Različite nacije dijele jedan te isti jezik i sa druge strane isti jezik se govori u različitim državama. To je činjenica koju nismo mi izmislili na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Predstavnici četiri naroda se jako dobro razumiju i nauka je potvrdila da je to policentrični jezik", kazala je Glušica.
Čomski: Isti jezik za Srbe, Hrvate, Crnogorce, BiH
Za nju nema dileme da je slučaj srpsko-hrvatskog jezika identičan sa mnogim sličnim jezicima u svijetu kao što su španski ili engleski...Četiri različita naziva za jezik u četiri različite države Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj nikako ne znači da je riječ o četiri različita jezika", kazala je Glušica.
Ida Prestar je pop zvezda i novinarka koja živi u Beogradu.
Ona kaže da nikada nije imala problema u Beogradu zbog izgovora i da su je svi uvijek dobro razumjeli...
"Zbog svog govora u Beogradu nikada nisam bila diskriminisana. Naprotiv prilazili su mi ljudi i govorili o najljepšim uspomenama. O vojsci, djevojkama, bivšim životima, prvim seksualnim iskustvima. Nikada nisam imala potrebu da mijenjam svoj govor u Beogradu. Beogradski i zagrebački izgovor su mi bili uvijek bliži od splitskog", kazala je Prestar.