Kordon policije razdvajao Srbe koji su došli da odaju počast poginulim vojnicima JNA prije 18 godina u Dobrovoljačkoj i "zelene beretke".
Rodbina vojnika JNA koji su u Sarajevu pobijeni 3. maja 1992. danas im je prvi put posle 18 godina odala poštu na mjestu zločina, polažući bijele ruže i paleći svijeće u Dobrovoljačkoj ulici, gdje su stradali.
Oko 150 ljudi je u Dobrovoljačku došlo pod jakim policijskim obezbjeđenjem, a kordoni policije postavljeni su u okolnim ulicama, da bi spriječili kontakt učesnika ovog skupa sa učesnicima skupa koje su u istoj ulici organizovale „zelene beretke“.
Obilježavanje godišnjice stradanja vojnika počelo je u Istočnom Sarajevu u 9 sati, a kolona koja je autobusima pošla u Dobrovoljačku oko 9,45 je zaustavljena na pola puta, u naselju Vraca, gdje je 45 minuta čekala da im policija obezbijedi prolaz.
Novinarima je rečeno da je konvoj zaustavljen iz bezbjednosnih razloga, jer je policija čekala da se iz bivše Dobrovoljačke raziđu učesnici skupa "zelenih beretki".
U Ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj, oko 9 sati okupilo se nekoliko stotina građana Sarajeva koji su došli na poziv Udruženja Zelene beretke, da bi odali "počast braniocima Sarajeva". "Zelene beretke" su bile paravojna formacija muslimana u BiH, koja je kasnije integrisana u Armiju BiH.
Kako organizatori ovog skupa tvrde, ovo je uobičajeno obilježavanje 3. maja, kao "dana kada se Sarajevo suprotstavilo srpsko-crnogorskoj agresiji".
Agencija FENA je prenijela riječi organizatora tog skupa da "nemaju nikakve veze s drugim skupom koji je zakazan za danas" - obilježavanjem 18. godišnjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj.
Učesnici tog skupa su, međutim, odbijali da se raziđu, pa je konvoj za Dobrovoljačku dobio dodatno obezbjeđenje postavljanjem policijskih kordona.
Posle polaganja cvijeća, paljenja svijeća i odavanja počasti stradalima na mjestu napada, učesnici skupa su se autobusima, pod policijskom pratnjom, vratili u Istočno Sarajevo, gdje je u 9 sati jutros počelo obilježavanje godišnjice masakra.
Majka vojnika Zdravka Tomovića, koji je imao 18 godina kad je ubijen u Dobrovoljačkoj, zatražila je pravdu za žrtve tog zločina. „Ubili su našu djecu, a ne odgovaraju za to. Tražimo pravdu za zločin koji je učinjen nad vojnicima koji su mirno napuštali Sarajevo... Moj sin je bio dobar mladić, koji nikom ne bi nažao učinio, a ubijen je mučki. Za to su krivi i Ganić i ostali koji bi trebalo da odgovaraju, kao što odgovaraju i Srbi", poručila je Bogdana Tomović.
Sestra ubijenog regruta, Jelena Tomović, izjavila je novinarima da napad u Dobrovoljačkoj „nije bio politika, već zločin“, a da je njen brat stradao u kamionu u kojem su bili i muslimani i Srbi i Hrvati.
"Od tada je prošao još jedan cio Zdravkov život, a niko nije odgovarao", primetila je ona.
Skup je, uprkos negodovanjima u Sarajevu, organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i Gradsko veće bezuspješno su tražili da se skup zabrani, a član predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je to okupljanje kao provokaciju. Američka ambasada u Sarajevu savjetovala je svojim građanima povećan oprez.
Napad na kolonu pripadnika JNA koja se povlačila iz komande Druge vojne oblasti izvršili su na prevaru, kršeći dogovor o mirnoj evakuaciji, pripadnici muslimanske Teritorijalne odbrane, policije i paravojnih formacija "Zelene beretke i "Patriotska liga".
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u tom napadu su ubijena 42 pripadnika JNA i civila, među njima pet oficira, 73 osobe su ranjene, a 215 zarobljeno ili oteto i u zarobljeništvu i zlostavljano.
Za zločin u Dobrovoljačkoj još niko nije odgovarao.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu je 29. decembra prošle godine raspisalo međunarodne potjernice za 19 osoba iz BiH. Te osobe su optužene da su 2. i 3. maja 1992. u Sarajevu počinile krivična djela ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, te na taj način ubili najmanje 18 osoba.
Mada do danas nisu saopštena imena svih osumnjičenih, zna se da su na "crvenim potjernicama" Interpola bivši članovi ratnog predsedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić, general Armije BiH Jovan Divjak, kao i vođe paravojnih formacija.
Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou po potjernici srpskog Interpola, a desetak dana kasnije je pušten iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o ekstradiciji.
(Tanjug)