U Sarajevu će biti obilježena godišnjica stradanja vojnika JNA, koji su 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj.
Kontra skup najavljuje i Udruženje "Zelene beretke".
Organizatori manifestacije iz Republike Srpske najavili su da će sutra njih 300 mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i paljenjem sveća obilježiti stradanje pripadnika JNA.
Organizatori manifestacije su dobili saglasnost za održavanje tog skupa od predstavnika policije Kantona Sarajevo.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da taj skup, koji organizuje nadležni odbor Vlade RS, "ima njegovu podršku".
Ministar rada Rade RS Ristović, koji je i predsjednik Odbora Vlade RS, a koji je Dobrovoljačku uvrstio na listu obilježavanja, naveo je da će on biti "na čelu kolone koja će ići u Dobrovoljačku i da se nada će tamo doći i premijer RS Milorad Dodik".
"Ne očekujem provokacije jer je riječ o mirnom skupu", naveo je on, dodavši "da će porodice 3. maja, nakon 18 godina, posjetiti i obilježiti mjesto stradanja njihovih najmilijih".
Udruženje Zelene beretke organizovaće na istom mjestu, kako najavljuju, mirno okupljanje i odavanje počasti poginulim civilima i braniocima Sarajeva, samo jedan sat ranije, javlja portal "sarajevo-x".
Ovo okupljanje najavljeno je za 9.00 časova na mestu Drvenija u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, a u 10.00 časova je predviđena šetnja do mosta "Suade Deliberović i Olge Sučić".
Predsjednica Pododbora za obeležavanje godišnjice stradanja u Dobrovoljačkoj Branka Šljivar potvrdila je Srni da ovaj odbor nije obaviješten o namjeri zelenih beretki da sjutra organizuju okupljanje u Dobrovoljačkoj ulici.
Ona je navela da im je MUP Kantona Sarajevo garantovao bezbjednost i da će sutrašnji skup u organizaciji Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova proći bez problema.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo niko nije bio dostupan kako bi potvrdio da li je skup zelenih beretki najavljen na vrijeme i u skladu sa zakonom.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen zatražio je prošle sedmice da se zabrani obilježavanje godišnjice događanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine najavljeno za 3. maj.
Behmen smatra da se u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine "nije dogodio zločin, nego da je Sarajevo taj dan odbranjeno od napada strane vojne sile na teritoriji međunarodno priznate Republike BiH".
Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocenio je da je obilježavanje 18. godišnjice stradanja pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu "pokušaj provokacije iz Republike Srpske".
"Porodice stradalih, njihova rodbina i prijatelji - izvolite dođite, ali nemojte da Vlada Republike Srpske govori šta je bilo u Sarajevu sa namjerom provokacije Sarajlija, jer nekome odgovara da se nešto desi i da imate belaj u BiH", rekao je Komšić i pozvao građane Sarajeva da ignorišu to obilježavanje, prenio je portal Sarajevo-x.com.
On smatra da odavanje pošte ubijenim vojnicima i oficirima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu "treba samo ignorisati i ne treba dozvoliti da se iz toga izrodi nešto loše".
Prema njegovom mišljenju, obilježavanjem stradanja pripadnika JNA u Sarajevu pokušavaju se spojiti događaji od 2. i 3. maja 1992. godine.
"Maršruta je Skenderija - Dobrovoljačka. Na Skenderiji je 2. maja bila bitka, a 3. maja bila je čuvena Dobrovoljačka. Sada se pokušava spajati dan kada je bila bitka sa 3. majem kada je bila čuvena razmjena (tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Alije) Izetbegovića i (generala Milutina) Kukanjca", rekao je Komšić.
Gostujući u programu Televizije OBN, Komšić je rekao da, ako se želi obilježavati stradanja nevinih u Sarajevu, onda su to, kako je rekao "kazani".
Specijalno tužilaštvo Srbije za ratne zločine je predmet Dobrovoljačka proslijedilo Tužilaštvu BiH, koje je 2003. godine pokrenulo istragu, ali nije nikada podiglo nijednu optužnicu.
Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu proširilo je istragu krajem 2008, a 29. decembra prošle godine raspisalo međunarodne potjernice za 19 osoba iz BiH.
Te osobe su optužene da su 2. i 3. maja 1992. u Sarajevu počinile krivična djela ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, te na taj način ubili najmanje 18 osoba.
Mada do danas nisu saopštena imena svih osumnjičenih, zna se da su na "crvenim potjernicama" Interpola bivši članovi ratnog predsedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić, general Armije BiH Jovan Divjak, kao i vođe paravojnih formacija.
Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou po potjernici srpskog Interpola, a desetak dana kasnije je pušten iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o ekstradiciji.
Sud u Londonu će o slučaju Ganić, poslije dva odlaganja, zasjedati 13. jula.
Potjernica za Ganićem raspisana je zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, a suprotno sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
(agencije/MONDO)