Poruka američkog državnog sekretara Reksa Tilersona da će SAD nastaviti da sarađuju sa partnerima u EU kako bi omogućili stabilnost na Balkanu dobila je već danas potvrdu u vidu imenovanja Hojta Brajana Jia za ambasadora SAD u Skoplju.
Ji je sve samo ne nepoznat u regionu, jer se proteklih mjeseci već izuzetno angažovao, posjetama regionalnim prijestonicama.
Tilerson je inače potvrdio namjeru SAD da se snažnije angažuju na Zapadnom Balkanu promovisao dan nakon što je Atlantski savet objavio izveštaj o novoj američkoj strategiji za Balkan, a uoči panela u toj organizaciji, na kojem će, danas popodne, učestvovati zvaničnici iz regiona,.
Nova strategija SAD za Balkan - u četiri tačke
U govoru o američko-evropskim odnosima u Vilson centru u Vašingtonu Tilerson je još poručio narodima iz balkanskih zemalja da imaju šansu da upravljaju novim tokom istorije, te da SAD i svijet "čeznu da vide novu generaciju Srba, Hrvata, Albanaca, Bosanaca, Kosovara i drugih", koji će oprostiti prošlost, iako je ne mogu zaboraviti.
Istovremeno Atlanski savez u svom izveštaju kao ključne poruke nove američke strategije na Balkanu navodi i: istorijsko pomirenje SAD sa Srbijom, stalno vojno prisustvo Amerike u Jugoistočnoj Evropi i uključivanje Vašingtona u dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.
"Mislim da ima smisla da Sjedinjene Države budu deo tog procesa. Očigledno, prije svega, dvije strane treba da ga vode. Evropska unija će nastaviti da igra dragocjenu ulogu kao posrednik, ali Amerikanci ne bi trebalo da sede napolju. Trebalo bi da imamo svoju ulogu i pomognemo da se dijalog dovede do konstruktivnog završetka", rekao je Izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson koji smatra da je potrebnija aktivnija uloga Sjedinjenih Država u regionu.
Iz Ambasade SAD u Beogradu su, međutim, na ovo reagovali konstatacijom da su u Americi mnoge institucije svakodnevno uključene u javnu debatu o američkoj spoljnoj politici, ali da one nemaju formalnu ulogu u oblikovanju politike vlade prema Srbiji ili nekoj drugoj zemlji.
Poznavaoci prilika najozbiljnijom porukom iz izveštaja Atlanskog saveza smatraju onu o eventualnoj promjeni formata dijaloga Beograda i Prištine, odnosno uključivanju SAD u pregovore.
Bivši ambasador Srbije u SAD Ivan Vujačić ukazuje da bi u tom slučaju još neka sila mogla da traži da se uključi, na primjer Rusija, a s obzirom na zategnute odnose EU i Rusije nakon Ukrajinske krize takav format bi, po njegovom mišljenju, zakomplikovao razgovore i vodio tome da oni nemaju šansu da uspiju.
Predsjednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović ukazuje da su SAD uvijek bile prisutne tokom pregovora, kao "nevidljiva četvrta stolica", te da samo njihovo prisustvo nije bitno, koliko njihov uticaj na učesnike i smatra da konkretne promjene formata pregovora neće biti.
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ne vidi razloga da Srbija na to pristane i pita "zašto bi neko uključivao samo jednu stranu?".
O svim ovim pitanjima on će danas imati priliku da se šire upozna, ali i porazgovara sa učesnicima sjednici Atlantskog saveta o Zapadnom Balkanu,u Vašingtonu gde će biti prisutni i šefovi diplomatija regiona.
On će, tokom boravka u Vašingtonu, razgovarati sa visokim američkim zvaničnicima i šefovima diplomatija regiona, a u atlanskom savezu očekuju da će konferencija, "Oblikovanje budućosti Balkana u eri neizvjesnosti", koja će okupiti političare i stručnjake sa obe strane Atlantika, pruži podsticaj novoj balkanskoj politici u SAD, u partnerstvu sa Evropskom unijom", očekuju u Atlantskom savetu.