Viši sud u Londonu pustio je u četvrtak na uslovnu slobodu člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu na osnovu poternice koju je za njim i još 18 osoba iz BiH, Srbija raspisala zbog napada na kolonu JNA 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Bi-Bi-Si je ranije danas javio da su Ganićevi advokati priložili neophodnih 300.000 funti kaucije za njegovo puštanje iz zatvora.
Ministarstvo pravde Srbije uputilo je u srijadu nadležnim organima Velike Britanije molbu za izručenje Ganića Beogradu, a Viši sud u Londonu razmatrao je puštanje na slobodu Ganića poštio je uložio žalbu na odluku nižeg suda da ga ne pusti na slobodu uz kauciju.
Ranije je pojašnjeno da će Ganić, ukoliko bude pušten na privremenu slobodu, morati da ostane u Londonu najmanje do 14. aprila, kada bi bilo održano ročište na kome Srbija treba da izloži cijeli slučaj zbog kojeg traži izručenje.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u srijedu je otputovao u London, kako bi pružio podršku Ganiću.
O odlasku Silajdžića u London u srijedu nije bilo riječi na sjednici Predsjedništva BiH, i njegova posjeta Velikoj Britaniji, prema stavu Republike Srpske, nema zvaničan karakter.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ocjenio je da bi Silajdžić zloupotrebio svoju funkciju i poslao lošu poruku RS, ako bi posjetio Ganića u pritvoru.
Politički savjetnik Tužilaštva Haškog tribunala Frederik Svinen izjavio je da u ovom trenutku nije na tom sudu da odlučuje da li nacionalna tužilaštva imaju dovoljno validnih dokaza u slučaju Ejupa Ganića, odnosno, koje lokalno tužilaštvo treba da ima jurisdikciju kada je riječ o slučaju "Dobrovoljačka".
Svinen je za radio "Slobodna Evropa" izjavio da je Tužilaštvo svoju ocjenu datu 2003. godine da nema dovoljno dokaza da Ganić bude optužen, proslijedilo kancelariji državnog tužioca Bosne i Hercegovine, gdje se i danas nalazi, i da je to učinjeno u skladu sa sporazumom između BiH, Srbije i Hrvatske, koji je bio na snazi do 2004.
"Naša ocjena ne može se uzeti kao konačno mišljenje o ovom slučaju, jer to nije pravosudna odluka zasnovana na svim činjenicama", rekao je Svinen, objasnivši da je Haško tužilaštvo dalo mišljenje da li nadležni organi treba ili ne treba da podižu optužnicu protiv Ganića u kontekstu Rimskog sporazuma.
"Pitanje da li ima ili nema dovoljno dokaza ne mogu se više upućivati nama. Takva odluka je na lokalnim pravosuđima, na kojima i treba da bude. Kao što sam rekao, taj dosije sa našom ocjenom poslat je Kancelariji državnog tužioca, preciznije, državnom tužiocu za ratne zločine u Sarajevu. Zato mi u ovom trenutku nismo u poziciji da kažemo kako taj slučaj stoji. Bolja adresa za to pitanje je Kancelarija pomenutog tužilaštva", rekao je Svinen u intervjuu za radio Slobodna Evropa.
Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska, potpisale su 1996. godine Rimski sporazum, odnosno, "mapu puta", koja je bila na snazi do 2004, i nalagala im je da pre podizanja optužnica za ratne zločine od Tužilaštva haškog tribunala zatraže mišljenje o prikupljenim dokazima.
Banjaluka je u julu 2002. godine Haškom tužilaštvu poslala svoju evidenciju i zatražila ocjenu opravdanosti podizanja optužnica u slučaju "Dobrovoljačka", uključujući optužbe protiv Ejupa Ganića, prenosi Slobodna Evropa.
Tužilaštvo u Hagu je u junu 2003. dopisom koji je potpisala glavna tužiteljka Karla del Ponte obavijestilo Trivuna Jovičića, oficira Republike Srpske za vezu sa Tribunalom u Hagu da prema međunarodnim standardima nema dovoljno dokaza da se Ganić optuži za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Svinen kaže i da u vrijeme kada je Tribunal ocjenio da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice, "Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga".
"U to vrijeme, bazirano na materijalu koji nam je dostavljen, mi smo formirali i proslijedili takvu ocjenu. Već tada Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga. Po odredbama Rimskog sporazuma, odnosno, 'mape puta', mi smo samo dali mišljenje i pošto je ono upućeno nazad, taj slučaj je tada za nas bio zatvoren", rekao je Svinen.
(Tanjug/MONDO)