Pobjeda ekstremnih frakcija na vanrednim izborima na Kosovu i Metohiji mogla bi situaciju na ionako uzavrelom Balkanu da dovede do vrhunca, upozoravaju sa američkog Insituta Kejto.
Politički analitičar i saradnik Insituta Kejto Ted Galen Karpenter upozorava da bi za SAD i svijet mogla da se vrati stara noćna mora - krvavi Balkan - jer su američke vlasti i mediji usredsređeni na ograničen broj tema u spoljnoj politici.
On je za portal Nešenel interest ocijenio da se je region koji je 90-tih bio prioritet spoljne politike zapadnih država, ali ga je Zapad posljednjih godina skoro potpuno zanemario i to bi mogla da bude greška globalnih razmera.
Dok su američki političari opsjednuti Bliskim istokom, Sjevernom Korejom i baš svakim detaljem veze Trampa i Rusije, napetosti na Balkanu sve su veće i prijete da dostignu tačku ključanja, tvrdi Karpenter.
Kako objašnjava, poslednji zabrinjavajući događaj je pobjeda ekstremnih frakcija, takozvane "ratne koalicije" na izborima u Kosovu čije su vođe predsjednik Hašim Tači, lider Demokratske stranke Kosova i Ramuš Haradinaj, vođa zloglasne Oslobodilačke vojske Kosova koji će vjerovatno postati premijer.
Istražitelji EU i UN, kako podsjećaju, optužuju obojicu za brojne ratne zločine tokom rata na Kosovu.
Tačijev pokret zauzeo je beskompromisni neprijateljski stav prema srpskoj manjini na sjeveru Kosova. Radikali su spriječili i dogovor o granici sa Crnom Gorom te svojataju velike teritorije u toj državi, Srbiji i Makedoniji.
Mnogi od njih, kako se navodi, žele da se Kosovo spoji s Albanijom te uspostavi "Velika Albanija".
KOSOVO PLAŠI ČITAV REGION
Susjedne države sve su više uznemirene porastom militantnih grupa na Kosovu i u Albaniji. Početkom godine i srpska vlada je reagujući na izjavu albanskog premijera Edija Rame upozorila da bi svaki pokušaj Albanije da pripoji Kosovo mogao dovesti do rata.
Napetosti između Kosova i Srbije porasle su u poslednjih nekoliko mjeseci i kosovske vlasti neprestano ometaju trgovinu između Srba na sjeveru i same Srbije, piše Karpenter.
Napetost je porasla u tolikoj mjeri da je američki senator Džon Mekejn, koji je dugo podržavao nezavisnost Kosova, molio vlasti u Prištini da uspostave dijalog sa srpskom vladom jer je to "jedini način za budući napredak".
SAD i NATO saveznici neprekidno su, ponekad i slijepo podržavali politiku lidera Albanije i Kosova, a najistaknutiji primjer bila je, kaže Karpenter, vojna intervencija 1999. za odvajanje Kosova od Srbije.
NATO je takođe potom pasivno posmatrao etničko čišćenje Srba i ostalih manjina od strane kosovskih Albanaca, a zapadne vlade takođe su dopustile uništavanje istorijskih hrišćanskih svetilišta.
Takođe se navodi da su Vašington i druge zapadne zemlje vršile pritisak na makedonsku vladu da učini više političkih ustupaka prema albanskoj manjini u Makedoniji.
Težnja ka stvaranju Velike Albanije, kako dodaje, dobija nov zamah i ta agenda stvara ogromne probleme u susjednim državama.
Ako na Balkanu ponovo izbije konflikt, što je sada ozbiljna mogućnost, SAD ne smiju da padnu u iskušenje da se dalje miješaju.
Vašington naročito ne smije da ponovi ludost iz svojih prethodnih politika i podrži frakciju koja izaziva najveće probleme, zaključuje Karpenter.