Ministarstvo pravde Srbije poslalo je zahtjev pravosudnim organima Švajcarske za ekstradiciju Nasera Orića Srbiji.
Uz zahtjev za izručenje, Švajcarskoj je proslijeđena i prateća dokumentacija u vezi sa optužbama za koje ga tereti Tužilaštvo za ratne zločine, javlja RTS.
Naser Orić je 9. juna uhapšen u Švajcarskoj na osnovu potjernice koju je zbog zločina nad Srbima u BiH za njim raspisala Srbija, a poslije tri dana mu je određen ekstradicioni pritvor od 14 dana.
"Ne želim da budem izručen Srbiji, tamo neću, jer njihovom pravosuđu ne vjerujem, neću tamo ni po cijenu glave", poručio je nedavno Orić iz ekstradicionog pritvora u Ženevi.
Zbog hapšenja Orića najviši bošnjački zvaničnici proteklih dana su zategli odnose sa Srbijom, a na zahtjev bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića predsednik Srbije Tomislav Nikolić je otkazao dogovorenu posetu BiH.
Tužilaštvo Srbije za ratne zločine raspisalo je potjernicu za bošnjačkim ratnim komandantom Srebrnice Orićem zbog sumnje da je u srpskom selu Zalazje mučio, a zatim i zaklao predratnog sudiju u Srebrenici Slobodana Ilića.
Ovo tužilaštvo ima čvrste dokaze da su Orić i njegovi potčinjeni počinili stravičan zločin uselu Zalazje 12. jula 1992. godine, kada je ubijeno 69 Srba, preneli su ranije mediji iz RS.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić je rekao u petak da se Srbija, za razliku od drugih zemalja, ne miješa u rad pravosudnih organa u svojoj zemlji. Istakao je i da Srbija ne se da odustane od zahtjeva za izručenje Nasera Orića.
Ranije je tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio da krivični postupak protiv Nasera Orića ne može biti ustpuljen bosanskom tužilaštvu jer porodice žrtava nisu dale saglasnost.
Orića je sud u Hagu oslobodio pravosnažno krivice za zločine nad Srbima u Srebrenici 1992. i 1993. godine. Veće je time preinačilo prvostepenu presudu kojom je bio proglašen i osuđen na dvije godine zatvora.
U procesu protiv Orića, Apelaciono veće u Hagu tada je zaključilo "da nema sumnje da su teški zločini počinjeni nad Srbima u Srebrenici u periodu od septembra 1992. do marta 1993. godine, ali da "dokaz da su zločini počinjeni nije dovoljan za izricanje kazne pojedincu".
Pravni tim Nasera Orića saopštio je večeras da nije iznenađen zahtjevom Sribije za izručenje i naveo da je dobro pripremljen i da će izneti kontraargumente kojima će pokušati da ospore razloge za izručenje, prenijeli su mediji u BiH.
"Mi smo to i očekivali, šta više imali smo informaciju da se to priprema, naročito imajući u vidu da zvaničnici iz Srbije pokušavaju javnost Balkana i šire da ubede u to da se radi o teškom zločincu kojem treba suditi u Srbiji", izjavila je za "Dnevni avaz" Orićev advokat Vasvija Vidović.
Ona je, po pitanju dalje procedure, objasnila da će švajcarske vlasti, nakon što prime zahtjev od Srbije, pravnom timu Orića dati rok od najmanje 14 dana da odgovori na te argumente.
Vidović je navela da je pravni tim dobro pripremljen i da su svi pravni argumenti na strani Orićeve odbrane.
Na pitanje šta ako Švajcarska odluči da Orića isporuči Srbiji, Vidović je kazala da Orić "tamo neće imati fer suđenje".
KO JE NASER ORIĆ
Ratni komandant muslimanskih snaga je sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, prije raspada Jugoslavije, bio pripadnik specijalnih jedinica JNA za atomsku i hemijsku odbranu.
Potom je završio šestomesečni kurs u Zemunu i radio u policijskoj stanici Savski Venac u Beogradu kao pripravnik tokom 1988. da bi potom kao član policijske jedinice za specijalne akcije, imao obuku još dvije godine.
Orić je 1990. prebačen na Kosovo i Metohiju kao član jedinica za specijalne akcije MUP-a.
Karijeru u BiH počinje u avgustu 1991. godine u policijskoj stanici na Ilidzi, na periferiji Sarajeva da bi potom bio prekomandovan u policijsku stanicu u Srebrenici gdje je naredne godine unaprijeđen u šefa policijske stanice u Potočarima.
Po izbijanju rata u BiH Orić je 20. maja 1992. postavljen na funkciju komandanta staba Teritorijalne Odbrane u Srebrenici, a od 1. jula 1992. i za člana Ratnog predsjedništva Srebrenice.
Predvodio je, tvrdili su mediji uoči suđenja u Hagu, mnogobrojne napade na više od 50 srpskih sela 1992-1993, u opštinama Bratunac i Srebrenica.
Orić sa saradnicima je u julu 1995, prije nego sto je vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, evakuisan helikopterom na područje pod kontrolom Armije republike BIH.