Polaganjem venaca na spomen obeležje u Memorijalnom centru Donja Gradina u Republici Srpskoj, počela je ceremonija obeležavanja Dana sećanja na žrtve genocida u koncentracionom logoru Jasenovac.
U spomen stradalim Romima, Jevrejima i Srbima vence su položile i delegacije preživelih logoraša, boračkih udruženja, Izraela, diplomatski kor...
Obeležavanje Dana sećanja počelo je svetom arhijerejskom liturgijom u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici, koju je služio episkop banjalučki Jefrem.
Posle polaganja venaca biće održan pomen žrtvama, obraćanje zvaničnika, a zatim Memorijalna akademija kojom će se završiti ceremonija.
Полагање венаца у Доњој Градини за 700.000 жртава усташког геноцида у концентрационом логору #Јасеновац#Jasenovacpic.twitter.com/bsLHsLmgfi
— Александар Вучић (@SerbianPM) April 19, 2015Osim premijera Srbije i savetnika predsednika Republike, obeležavanju Dana sećanja prisustvuju i ministri u Vladi Srbije Nebojša Stefanović, Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić, Vanja Udovičić, Željko Sertić, Nikola Selaković, zamenik predsednice Skupštine Srbije Igor Bečić, kao i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Djurić.
Dan sećanja na žrtve Jasenovca obeležava se povodom oslobađanja ustaškog konclogora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u porobljenoj Evropi, koji istoričari nazivaju i "srpski Aušvic".
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj.
Formiran je tokom Drugog svetskog rata kao mesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 dece.
Na dan proboja, 22. aprila 1945., u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Ostali koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dela logora u mestu Jasenovac, Kožare, gde je, od 167 zatvorenika, njih 11 preživelo proboj.