Predstavnici udruženja u BiH koji se zalažu da Crna Gora toj državi vrati Sutorinu smatraju da taj predlog ima većinsku podršku u Parlamentarnoj skupštine Bosne i Hercegovine.
Profesor Suad Kurtćehajić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kazao je da je problem Sutorine medijski aktuelizovan prije tri mjeseca, prenioje Dan.
„Obostrani je interes i Crne Gore i BiH da se taj problem riješi. Tuđe nećemo, a svoje ne damo“, rekao je Kurtćehajić.
Rezolucijom koju je podnio Denis Bećirović se zahtijeva traži da Parlamentarna skupština BiH odbaci predlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, jer je, kako se ocjenjuje, neprihvatljiv, neutemeljen i štetan.
Kurthećajić je rekao da treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice s kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prenio je Dan.
„To su iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. Predsjedništvo AVNOJ-a 24. februara 1945. godine zauzelo je stav da BiH treba da uđe u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom. Crna Gora je uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala. Bili su neformalni razgovori između Bdaža Jovanovića, crnogorskog prvaka i našeg Đure Pucara, putem telefona ili za kafanskim stolom, alijejednostavno njima ostavljena Sutorina. To nije imao pravo da uradi ni Đuro Pucar, ni bilo ko drugi“, kazao je Kurtćehajić.
Prema njegovim navodima, Sutorina je vlasništvo BiH i nikad to vlasništvo nad Sutorinom nije izgubila.
„Mi moramo da se dogovorimo sa Crnom Gorom. Prije toga, jako je važno da bude usvojena predložena rezolucija“, kazao je Kurtćehajić.
On je dodao da Crna Gora ima nejnejasnije granice dok BiH ima najdefinisanije.
Profesor Muriz Spahić kazao je da se na osnovu analize geografskih karata dokazuje da je Sutorina, od svog nastanka do 1964. godine kada se poslednji put prikazuje na karti, bila u sastavu BiH.
„To je dokazivo. To je prostor BiH za koji se vrijedi boriti“, rekao je Spahić, prenosi Dan.
Profesor Ibrahim Bušatlija pojasnio je da zbog ovakvih pitanja dolazi do oružanih sukoba.
Po mišljenju Envera Imamovića, u Sarajevu imaju sva dokumente po ovom pitanju, a srednjovjekovna Bosna imala je utvrđene granice i Sutorina bila je u njihovom sastavu.
Sutorina, prostor od 83.700 metara kvadratnih, obuhvata sedam naseljenih mjesta Njivice, Kruševice, Prijevor, Ščepoševiće, Solila, Vrbanje i Sitnica gdje trenutno živi oko 1.600 građana.