Suđenje Šešelju za nepoštovanje suda

Suđenje Vojislavu Šešelju po optužnici za nepoštovanje suda počelo je u petak popodne pred Haškim tribunalom, ali se znatan dio prvog dijela postupka odvijao iza zatvorenih vrata.

Tribunal je, krajem januara, optužio Šešelja za nepoštovanje suda zato što je u jednoj od svojih knjiga, objavljenoj novembra 2007, objelodanio identitet zaštićenih svjedoka u procesu koji se protiv njega vodi po optužnici za ratne zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.

U uvodnoj riječi, tužilac Brus Makferlejn tvrdio je da je Šešelj objavljivanjem podataka o zaštićenim svjedocima u knjizi - čiji naslov Tribunal vodi kao povjerljiv - počinio krivično djelo nepoštovanja suda.

Prema riječima tužioca, Šešelj je u knjizi objelodanio djelove izjave trojice svjedoka, kao i podatke o njima na osnovu kojih se može otkriti njihov identitet.

"Dokazi će pokazati da je optuženi pokušao da zamaskira identifikaciju svjedoka, kako bi izbjegao da protiv njega bude pokrenut postupak za nepoštovanje suda", rekao je Makferlejn.

Tužilac je naznačio da je Šešelj u sudnici Tribunala priznao da je autor knjige, odnosno da je naložio njegovim saradnicima da je sačine.

Makferlejn je citirao i Šešeljeve riječi da ga "baš briga" ako neko "dovoljno bistar i pametan" čitajući knjigu "može da zaključi ko su svjedoci".

Tužilac je, nasuprot tome, tvrdio da "svako ko raspolaže činjenicama" na osnovu podataka iz Šešeljeve knjige može utvrditi ko su svjedoci.

Znatan dio uvodne riječi optužbe, posvećen detaljima o kritičnim djelovima knjige, sudije su saslušale iza zatvorenih vrata.

Na javnom dijelu sjednice, prije formalnog početka suđenja, Šešelj je rekao da u knjizi "vjerovatno postoje" podaci koji bi mogli da otkriju identitete svjedoka, ali da ni tužilac ne tvrdi da je on identifikovao svjedoka, a da "identifikacija mora biti jasna i nedvosmislena".

"Bilo bi besmisleno da meni sudite za ovu izvanrednu knjigu, a da ona cijela ne bude uvedena u spis", kazao je Šešelj.

Šešelj je ocijenio da je proces pokrenut kako bi se pronašlo "pravno utemeljenje" da mu Tribunal oduzme pravo da se brani sam u glavnom postupku u kojem je optužen za ratne zločine.

"Meni nije bio cilj da zaštrašim svjedoke, niti da objavim njihova imena, nego da raskrinkam aferu kao takvu, jer je iskonstruisana i zasnovana na lažnim svjedočenjima. To sam i učinio na glavnom procesu u kojem od optužbi nije ostao ni kamen na kamenu. Iz tog razloga je suđenje i prekinuto, jer ne znaju kako da izađu iz procesa", rekao je Šešelj.

Iz Šešeljevih riječi da je u knjizi - čiji naslov se pred Tribunalom vodi kao povjerljiv - objavio izvorne dokumente, poput ugovora o razmjeni imovine na kojima su se našla i imena nekih svjedoka, proizlazi da je tema knjige, kako je rekao, "afera" u vojvođanskom selu Hrtkovci.

Šešelj je u glavnom postupku, između ostalog, optužen za protjerivanje hrvatskih mještana iz Hrtkovaca u proljeće i ljeto 1992.

Lider Srpske radikalne stranke je tvrdio i da su trojica svjedoka - čije je identitete po optužnici otkrio - u kritično vrijeme "bili na javnim funkcijama" i da je u dokumentima koje je objavio u knjizi "bilo neizbježno pominjanje njihovih imena".

"Ja nisam imao pravo da intervenišem u te dokumente - oni su objavljeni u izvornom obliku. Na primjer, ja sam objavio sve ugovore o razmjeni imovine do kojih sam došao da bih opovrgao navode optužnice o protjerivanju", naznačio je Šešelj.

On je kazao i da tužilac Brus Makferlejn "nema nijedan, jedini dokaz da je bilo koji od ova tri svjedoka imao bilo kakve probleme posle objavljivanja knjige", iako su oni i u javnim nastupima u Srbiji ponovili sve što su rekli haškim tužiocima.

Na pitanje sudije Ijana Bonomija (Iain Bonomy) može li veću dostaviti kopije tih javnih nastupa svjedoka, Šešelj je odgovorio potvrdno.

Šešelj je naglasio i da tužilac Mekfarlejn nije dokazao postojanje "pravnog bića" krivičnog djela nepoštovanja suda, niti njegov umišljaj da otkrivanjem identiteta zastraši svjedoke.

"Ovdje problema zapravo nema - tužioci su se ovoga sjetili tek kada su doživjeli fijasko u glavnom procesu... Tužilaštvo je u problemu i da bi se izvuklo, želi da mi se oduzme pravo da se branim sam i da mi se nametne branilac... Tužilaštvu sada ovdje treba da vi mene proglasite krivim za nepoštovanje suda da bi se to iskoristilo kao pravno utemeljenje da mi se oduzme pravo da se branim sam", rekao je Šešelj sudijama.

Zatvorske kazne koje je Tribunal do sada izricao za nepoštovanje suda, od kojih je najduža bila četiri mjeseca, Šešelj je nazvao "smiješnim za čovjeka koji je već sedam godina u pritvoru". Napomenuo je da je "strpljiv" i da je spreman da na okončanje glavnog procesa protiv njega u pritvoru čeka "još sedam i 77 godina".

Prethodno je tužilac Makferlejn zatražio da Šešelj bude kažnjen takvom zatvorskom kaznom.

I tužilac i Šešelj su najavili da tokom suđenja neće izvoditi svjedoke.

Predsjedavajući sudija O Gon Kvon (O-gon Kwon) rekao je da namjerava da suđenje okonča tokom dana, a da će presudu izreći naknadno. U sudskom vijeću su još sudije Kevin Parker i Ijan Bonomi (Iain Bonomy).

Šešelj je prvi optuženi za ratne zločine pred Tribunalom koji je tokom suđenja optužen i za nepoštovanje suda.

Na teret mu se optužnicom stavlja da je u knjizi, čiji naslov nije naveden, namjerno objavio informacije na osnovu kojih se može utvrditi identitet trojice svjedoka, kojima je prethodno sudsko vijeće Tribunala odredilo zaštitne mjere - dodjelu pseudonima i skrivanje lika, uz izmjenu glasa.

Po optužnici, Šešelj je objavio profesije, imena članova porodica i druge podatke o zaštićenim svjedocima, kao i djelove njihovih izjava datih haškom tužilastvu.

Time je, navodi se u optužnici, "voljno i hotimično" ometao sprovođenje pravde.

Početkom marta, Šešelj je izjavio da nije kriv za nepoštovanje suda.

Za nepoštovanje suda zaprijećena je kazna do sedam godina zatvora, do 100.000 evra ili obje.

Glavni proces protiv njega, koji je počeo novembra 2007, prekinut je na zahtjev Tužilaštva zbog tvrdnji svjedoka da su im Šešeljevi ljudi upućivali prijetnje.

U pritvoru Tribunala, Šešelj je od kraja februara 2003. kada se dobrovoljno predao.

(Beta)