Branimir Glavaš, koji je osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina nad Srbima poručuje da neće dozvoliti da "po treći put bude uhapšen"
Branimir Glavaš, koji je u petak na Županijskom sudu u Zagrebu nepravosnažno osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine, nalazi se na nepoznatoj adresi i poručuje da neće dozvoliti da "po treći put bude uhapšen".
Dio elektronskih medija, među kojima i internet portal "Index.hr", poslijepodne su objavili kako je Glavaš, prema izjavi njegovih stranačkih kolega iz Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), "sklonjen na sigurno", kao i da on nema namjeru da se preda vlastima.
"Indeks" navodi i da je u Komandi policije dobio sličnu izjavu od neimenovanog izvora, koji je rekao kako policija ne smije da zaustavi niti uhapsi Glavaša sve dok ne dobije službeni nalog za hapšenje, a on se može potpisati tek ako MIP odobri njegovo pritvaranje.
Isti portal prenosi i kako je sin Branimira Glavaša, Filip Glavaš ispred sudnice na Županijskom sudu novinarima podijelio DVD na kojemu Glavaš u video poruci optužuje premijera Ivu Sanadera i HDZ za namjerno uništavanje njegovog HDSSB.
"Hapšen sam po Sanaderovom nalogu bez razloga dva puta. Treći mu put to zadovoljstvo neću priuštiti. Jer progonjen sam, optužen bez argumenata, suđen i presuđen kao u Kafkinom procesu", tvrdi Glavaš na video snimku.
Premijera Sanadera je nazvao monstrumom, a proces protiv njega farsom, dodajući da su mu Sanaderovi bliski saradnici rekli da se premijer sa sudijom Horvatovićem dogovorio da on (Glavaš) bude osuđen bez dokaza.
Sudija Željko Horvatović je nakon izricanja presude najavio da će od Sabora, koji je u januaru prošle godine Glavašu vratio poslanički imunitet, tražiti ponovno skidanje imuniteta kako bi osuđenik mogao biti pritvoren do pravosnažnosti presude.
Prema važećem zakonu, osuđenik kome je presuđena kazna veća od pet godina zatvora, odmah mora biti pritvoren do pravosnažnosti presude, ali kako Glavaša štiti poslanički imunitet, njegovo pritvaranje tek mora da odobri Mandatno-imunitetna komisija Sabora.
Sudija Županijskog suda u Zagrebu Željko Horvatović, koji je nakon izricanja presude najavio zahtjev za ponovno ukidanje mandata Glavašu, demantovao je neke tvrdnje da je Glavaš osuđen u politički motivisanom procesu.
Horvatović je rekao da bi u tom slučaju postupak trajao samo nekoliko mjeseci i da se pravosudni organi ne bi mučili oko izvođenja tolikog broja dokaza.
U objašnjenju presude Horvatović je rekao da je svjedočenje ključnog svjedoka Krunoslava Fhira bilo presuđujuće za presudu Glavašu u slučaju "garaža" u kome se Glavaš tereti da je kao šef osječkog Sekretarijata za narodnu obranu odgovoran za zlostavljanje i ubistvo dvojice srpskih civila Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića.
Kao ključni dokaz u slučaju "selotejp", u kome mu se sudilo za likvidacije Srba na obali Drave, sudija je označio izjave optuženih Gordane Getoš Magdić i Zdravka Dragića, koje su oni dali u osječkoj policiji i tokom istrage.
Iako su oboje naknadno tvrdili da je policija te izjave izvukla ucjenama i prijetnjama, sud je njihove izjave ipak ocijenio kao zakonite, a u njima se tvrdilo da je Getoš Magdić prenosila naredbe o likvidacima određenih osoba koje su joj usmeno ili na papirićima davali Glavaš ili Krnjak.
Sve žrtve, osim preživjelog svjedoka Radoslava Ratkovića, nađene su u rijeci Dravi, sve su ubijene metkom u glavu sa zavezanim rukama i selotejp trakom zalijepljenom preko usta.
Drugooptuženi Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš Magdić na sedam, a ostala trojica optuženih Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić, osuđeni su na po pet godina.
Branimir Glavaš i šestorica kooptuženih optuženi su za hapšenja, maltretiranja i likvidacije više civila srpske nacionalnosti u Osijeku početkom 90-ih godina.
Glavaš je u to vrijeme bio na čelu Sekretarijata za narodnu obranu, a sva šestorica kooptuženih bili su pripadnici SUS-a. U optužnici Državnog tužilaštva navodi se da su članovi te jednice po naredbi prvooptuženog Glavaša izvršavali spomenute likvidacije.
Na samom početku suđenja, prije 19 mjeseci, vodila su se dva paralelna sudska spora, u javnosti poznata kao slučajevi "selotejp" i "garaža", koji su nakon nekoliko mjeseci spojeni u jedan, a u oktobru prošle godine suđenje je krenulo ispočetka zbog proceduralnih razloga.
U slučaju "garaža", Glavaš je optužen da je kao šef Sekretarijata za narodnu obranu naredio hapšenje, mučenje i likvidaciju nekoliko civila srpske nacionalnosti i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, koji su likvidirani u garaži u neposrednoj blizini Sekretarijata.
U drugom procesu, nazvanom "selotejp", Glavaš i ostala petorica optuženih teretili su se da su po Glavaševoj naredbi po Osijeku hapsili civile srpske nacionalnosti, odvodili ih na obalu rijeke Drave i tamo ih likvidirali i bacali u rijeku. Svi leševi pronađeni su zavezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta.
(Beta/MONDO)