Izvor: MONDO
PRIŠTINA, 13. 11. - Prema brojnim istraživanjima, na predstojećim izborima na Kosovu sasvim je izvjesna pobjeda Demokratske partije Kosova Hašima Tačija. Prema istraživanjima kosovskih agencija za ispitivanje javnog mnjenja, njegova pobjeda ipak neće biti dovoljna za samostalno formiranje vlade. Razlog smjene vlasti na Kosovu, prema ocijeni analitičara, jeste između ostalog nerješavanje statusa Kosova, ali i veliki socijalni problemi poput nezaposlenosti. Prema istraživanjima agencije Indeks Kosova, najveća partija na Kosovu – Demokratski savez Kosova, koji je do smrti vodio Ibrahim Rugova, biće druga po snazi, dok će partija Hašima Tačija iz opozicije preći na vodeće mjesto. U toj agenciji tvrde i da ne treba zanemariti Alijansu za novo Kosovo Bedžeta Pacolija i dio nekadašnjeg Demokratskog saveza Kosova, koji predvodi Nedžad Daci.
Šenti Krasnići, iz agencije Indeks Kosova, kaže da to pokazuje da je došlo vrijeme za promjene na unutrašnjoj političkoj sceni Kosova.
”Valjda je došlo vrijeme za promjene jer dosadašnja koalicija nije uradila toliko toga od onog što su obećali, a i dosta je kompromitovanih ministara i ljudi na položaju”, kaže on.
Da je pobjeda Hašima Tačija izvjesna smatra i sociolog sa prištinskog Instituta za međuetničke odnose Sadilj Maljoku, koji navodi da je razlog za to što je Tačijeva pozicija najelastičnija u poređenju sa ostalim političkim predstavnicima.
“Dosadašnje vladanje Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i LDK, koje su vladale posljednjih četiri-pet godina, pokazuju da je u političkom diskursu Kosova i kod građana Kosova naročito veoma evidentan jedan diskurs da ljudi zahtijevaju promjene, a taj koncept promjene, prema našim sadašnjim istraživanjima, vide u politici Hašima Tačija”, mišljenja je on.
Na promjenu raspoloženja glasača na Kosovu sigurno je uticalo to što status Kosova još nije riješen, a rješenje su političari koji su sada na vlasti obećavali još tokom 2006. godine. Maljoku tvrdi i da je veoma bitno što se pred same izbore proces određivanja statusa nalazi u završnoj fazi. “Ovo je dominantan diskurs kod ovdašnjih ljudi da moraju da imaju neke čvrste garancije i politički diskurs, a njega je najpre propagirao i uspeo da progura koncept Hašima Tačija”, dodaje on.
Predviđanja govore i da partija Hašima Tačija neće moći sama da formira vladu Kosova, pa će joj zbog toga biti neophodno da formira postizbornu koaliciju. Kao izvjestan partner pominje se Demokratski savez Kosova, na čijem čelu je sadašnji predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju. Iako su te dvije stranke do skora bile na sukobljenim stranama, jer je Tači u vrijeme kada je taj savez vodio Ibrahim Rugova bio njegova najveća opozicija, stvari su se, kako ocijenjuje Šenti Krasnići, sada dosta promijenile.
”Sada one tenzije koje su bile nisu toliko jake. Mislim, ima puno znakova da su LDK i PDK sada bliži, pogotovu nakon smrti predsjednika Rugove. Sada ima puno saradnje i mnogo su bliži između sebe”, ističe Maljoku.
Za kosovske parlamentarne izbore prijavljeno je 26 učesnika, dok je broj prijava za lokalne mnogo veći - 50. Od 26 prijava za parlamentarne izbore 11 je albanskih, sedam srpskih, po dvije su aškalijske i bošnjačke i po jedna goranska, turska, egipćanska i romska.Stiglo 150 posmatrača
Posmatračka misija Saveta Evrope potvrdila je da u Prištinu stigla grupa od 150 posmatrača iz 34 zemlje, koji će pratiti izbore na Kosovu 17. novembra. - U danima pred izbore međunarodni posmatrači će obaviti informativne posjete glasačkim mjestima koje će nadgledati - navodi se u saopštenju. - Na dan glasanja oni treba da prate glasanje i da vode računa o glavnim indikatorima - otvaranju i zatvaranju glasačkih mjesta, opštoj proceduri i prebrojavanju glasova - navodi se u saopštenju. Svaka grupa posmatrača će na dan održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora posjetiti u prosjeku osam glasačkih mjesta.Tači: Zapad će priznati nezavisnost
Lider Demokratske partije Kosova Hašim Tači kazao je da su mu zapadne sile obećale da će priznati nezavisnost Kosova po okončanju pregovora sa Srbijom u decembru.
”Na osnovu sastanaka koje sam imao sa svjetskim liderima, mogu da potvrdim da je pitanje samo određivanja datuma za priznavanje nezavisnosti”, rekao je Tači.
On je najavio da će Priština jednostrano proglasiti nezavisnost "vrlo brzo" poslije 10. decembra, roka u kojem međunarodni posrednici treba da podnesu izvještaj o pregovorima generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Munu.
”Kosovo i Srbija mogli bi da pregovaraju još stotinu godina, a da ne postignu sporazum”, rekao je Tači. On je naveo da je Srbija srušila sve mostove sa Kosovom juna 1999. godine kada je povukla svoje snage iz pokrajine po završetku NATO bombardovanja.
Šenti Krasnići, iz agencije Indeks Kosova, kaže da to pokazuje da je došlo vrijeme za promjene na unutrašnjoj političkoj sceni Kosova.
”Valjda je došlo vrijeme za promjene jer dosadašnja koalicija nije uradila toliko toga od onog što su obećali, a i dosta je kompromitovanih ministara i ljudi na položaju”, kaže on.
Da je pobjeda Hašima Tačija izvjesna smatra i sociolog sa prištinskog Instituta za međuetničke odnose Sadilj Maljoku, koji navodi da je razlog za to što je Tačijeva pozicija najelastičnija u poređenju sa ostalim političkim predstavnicima.
“Dosadašnje vladanje Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i LDK, koje su vladale posljednjih četiri-pet godina, pokazuju da je u političkom diskursu Kosova i kod građana Kosova naročito veoma evidentan jedan diskurs da ljudi zahtijevaju promjene, a taj koncept promjene, prema našim sadašnjim istraživanjima, vide u politici Hašima Tačija”, mišljenja je on.
Na promjenu raspoloženja glasača na Kosovu sigurno je uticalo to što status Kosova još nije riješen, a rješenje su političari koji su sada na vlasti obećavali još tokom 2006. godine. Maljoku tvrdi i da je veoma bitno što se pred same izbore proces određivanja statusa nalazi u završnoj fazi. “Ovo je dominantan diskurs kod ovdašnjih ljudi da moraju da imaju neke čvrste garancije i politički diskurs, a njega je najpre propagirao i uspeo da progura koncept Hašima Tačija”, dodaje on.
Predviđanja govore i da partija Hašima Tačija neće moći sama da formira vladu Kosova, pa će joj zbog toga biti neophodno da formira postizbornu koaliciju. Kao izvjestan partner pominje se Demokratski savez Kosova, na čijem čelu je sadašnji predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju. Iako su te dvije stranke do skora bile na sukobljenim stranama, jer je Tači u vrijeme kada je taj savez vodio Ibrahim Rugova bio njegova najveća opozicija, stvari su se, kako ocijenjuje Šenti Krasnići, sada dosta promijenile.
”Sada one tenzije koje su bile nisu toliko jake. Mislim, ima puno znakova da su LDK i PDK sada bliži, pogotovu nakon smrti predsjednika Rugove. Sada ima puno saradnje i mnogo su bliži između sebe”, ističe Maljoku.
Za kosovske parlamentarne izbore prijavljeno je 26 učesnika, dok je broj prijava za lokalne mnogo veći - 50. Od 26 prijava za parlamentarne izbore 11 je albanskih, sedam srpskih, po dvije su aškalijske i bošnjačke i po jedna goranska, turska, egipćanska i romska.Stiglo 150 posmatrača
Posmatračka misija Saveta Evrope potvrdila je da u Prištinu stigla grupa od 150 posmatrača iz 34 zemlje, koji će pratiti izbore na Kosovu 17. novembra. - U danima pred izbore međunarodni posmatrači će obaviti informativne posjete glasačkim mjestima koje će nadgledati - navodi se u saopštenju. - Na dan glasanja oni treba da prate glasanje i da vode računa o glavnim indikatorima - otvaranju i zatvaranju glasačkih mjesta, opštoj proceduri i prebrojavanju glasova - navodi se u saopštenju. Svaka grupa posmatrača će na dan održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora posjetiti u prosjeku osam glasačkih mjesta.Tači: Zapad će priznati nezavisnost
Lider Demokratske partije Kosova Hašim Tači kazao je da su mu zapadne sile obećale da će priznati nezavisnost Kosova po okončanju pregovora sa Srbijom u decembru.
”Na osnovu sastanaka koje sam imao sa svjetskim liderima, mogu da potvrdim da je pitanje samo određivanja datuma za priznavanje nezavisnosti”, rekao je Tači.
On je najavio da će Priština jednostrano proglasiti nezavisnost "vrlo brzo" poslije 10. decembra, roka u kojem međunarodni posrednici treba da podnesu izvještaj o pregovorima generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Munu.
”Kosovo i Srbija mogli bi da pregovaraju još stotinu godina, a da ne postignu sporazum”, rekao je Tači. On je naveo da je Srbija srušila sve mostove sa Kosovom juna 1999. godine kada je povukla svoje snage iz pokrajine po završetku NATO bombardovanja.
(MONDO/Republika)