LJUBLJANA, 15. 10. - Ima li Srbija sansu da po ugledu na Irsku postane balkanski ekonomski tigar, tema je danasnjeg privredno-finansijskog priloga dnevnika Delo.
Odgovarajuci na pitanje, list konstatuje da su glavne privredne teskoce Srbije poslije razdruzivanja sa Crnom Gorom u vecini slucajeva slicne irskim u vreme pre njenog ekonomskog buma.
U njih Delo ubraja visoku inflaciju, nezaposlenost i nekonkurentnost preduzeca, a rast bruto domaceg proizvoda je do sada ogranicavala pre svega fiskalna politika, ciji je cilj bio da snizi visoki stepen inflacije.
Rast privrede Srbije, koji najvise podsticu transportne usluge, finansijsko poslovanje i trgovina, bila je na nizem stepenu od ocekivanog - na godisnjem nivou svega pet odsto.
Zbog toga su, pise list, srazmerno veliki procenat privrednog rasta podsticale pre svega strane investicije za ciji rast postoje brojni uzroci.
Delo navodi da su na povecani broj investicija uticali smanjenje poreza i napredovanje zakonodavstva u privredi, zatim, privatizacija i liberalizacija.
Kao najveceg investitora u Srbiji, Delo navodi norveski Telenor sa 1,5 milijardi evra, i naglasava da su pred vratima Beograda brojne investicije ruskih preduzeca i banaka.
Prema rezultatima Banke Slovenije, Slovenija je na sestom mjestu po vrednosti stranih investicija u Srbiji, gde su njena preduzeca u poslednjih sest godina ulozila nesto vise od 450 miliona americkih dolara i ukoliko se racunaju i planirana ulaganja oko 900
miliona dolara.
Najveci slovenacki ulagaci u Srbiju su od 2001. do 2007.godine bili Merkator, Cimos, Droga Kolinska, Merkur i Nova Ljubljanska banka (NLB).
Privredno-finansijski prilog dnevnika Delo, navodi i druge najvece poslove stranih preduzeca u Srbiji, pored ostalog, kao najveci, koncesiju kompanija FC i Alpina Majreder za izgradnju i odrzavanje autoputa Horgos-Pozega.
Uprkos naizgled povoljnih uslova za strane investitore, zakljucuje list, investicijska atmosfera u Srbiji je jos uvek daleko od zeljene.
Na nepoverenje investitora uticu politicka nesigurnost u regionu, neefikasna administracija i visoki stepen korupcije. Pored toga su za Srbiju karakteristicne zakonske nepravilnosti, koje onemogucavaju razvoj sekundarnog trzista odnosno razvoj berze, cime bi se liberalizovalo trziste kapitala.
(Beta)
Izvor: MONDO