Haški tribunal za ratne zločine odlučio da u slučaju protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića vrati optužnicu za genocid.
Žalbeno vijeće, imajući u vidu pismene podneske strana i argumente koje su iznijeli na žalbenom pretresu 17. aprila, na otvorenoj sjednici, djelimično odobrava prvi, drugi i treći žalbeni osnov Tužilaštva.
Pretresno vijeće pogriješilo je zaključivši da nema dokaza da bi razuman sudija o činjenicama mogao zaključiti da se dogodila radnja u osnovi djela genocida djelimično nametanje uslova smišljenih da izazovu duševno uništenje žrtava.
Predmet je vraćen Pretresenom vijeću.
Ovim je ponovo vraćena prethodno ukinuta tačka optužnice protiv Karadžića u Hagu, prema kojoj su snage bosanskih Srba u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate ''unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe'', tj. izvrše genocid.
Odluka se ne odnosi na genocid u Srebrenici za što Karadžić nije oslobođen u junu prošle godine. Karadžić je, na osnovu prve odluke Pretresnog vijeća, zahtijevao oslobađajuću presudu, po svim tačkama optužnice (u skladu s pravilom 98 bis Pravilnika).
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni komandant vojske bosanskih Srba (VRS), tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Na čelu Žalbenog vijeća, koje je odlučivalo o njegovom zahtjevu, bio je sudija Teodor Meron
(MONDO/Agencije)