Hašim Tači je politički učestvovao u stvaranju Specijalizovanih veća Kosova, institucije koja je trebalo da procesuira ratne zločine OVK. Pet godina nakon što je zbog optužnice napustio predsjedničku funkciju, isti sud ga je osudio na 25 godina zatvora.
Bivši predsjednik takozvanog Kosova i jedan od osnivača OVK, Hašim Tači, osuđen je danas na 25 godina zatvora zbog stravičnih ratnih zločina. Međutim, iza ove višedecenijske robije krije se vjerovatno najveći politički paradoks u novijoj istoriji Balkana - Tačija je osudio sud koji je formiran upravo zahvaljujući njemu.
Iako se suđenje odvijalo u Hagu, sud koji je danas izrekao presudu Tačiju i njegovim saradnicima nije onaj stari Haški tribunal, koji je zatvoren 2017. godine, već specifična institucija poznata kao Specijalizovana veća Kosova (SVK). Evo šta je zapravo ovaj sud, ko ga je osnovao i kako je Tači upao u sopstvenu pravnu zamku.
Šta su Specijalizovana veća Kosova i zašto su u Hagu?
Specijalizovana veća Kosova, u javnosti poznata i kao Specijalni sud za Kosovo, predstavljaju takozvani "hibridni" sud. Pravno gledano, to je sud koji pripada kosovskom pravosudnom sistemu i primjenjuje njihove zakone, ali se fizički nalazi u Holandiji.
Cjelokupno sjedište, sudnice i pritvorske jedinice izmještene su u Hag iz jednog glavnog razloga - zaštite svjedoka. Ranija suđenja pripadnicima OVK na Kosovu redovno su propadala zbog surovog zastrašivanja svjedoka i curenja informacija.
Da bi se obezbijedila potpuna neutralnost, u ovom sudu ne rade lokalne sudije niti tužioci, već isključivo međunarodni stručnjaci iz zemalja Evropske unije i partnerskih država, a rad suda pretežno finansira EU.
Sud je fokusiran isključivo na zločine koje su počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nad Srbima, Romima, ali i političkim neistomišljenicima među samim Albancima, u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine.
Ultimatum Zapada i izvještaj Dika Martija
Povod za osnivanje suda bio je čuveni izveštaj specijalnog izvestioca Saveta Evrope Dika Martija iz 2011. godine, u kojem su do detalja opisani monstruozni zločini OVK, uključujući i trgovinu ljudskim organima ("Žuta kuća").
Nakon što je međunarodni istražni tim potvrdio ove navode, Zapad je Prištini postavio jasan ultimatum: ili ćete sami, kroz svoju Skupštinu, osnovati sud koji će se baviti ovim zločinima, ili će to učiniti Savjet bezjbednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je Tači sam sebi presudio
Te 2015. godine, proces osnivanja suda naišao je na ogroman otpor među Albancima na Kosovu. Veterani OVK i većina partija su se oštro protivili. Skupština Kosova je u junu te godine čak odbila da usvoji ustavne amandmane potrebne za osnivanje suda.
Međutim, tada na scenu stupa Hašim Tači, koji je u to vreme bio potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova. Iako je odlično znao da je izvještaj Dika Martija usmeren prvenstveno protiv njega i njegove "Dreničke grupe", Tači je iskoristio sav svoj politički uticaj da slomi otpor.
Njegov motiv je bio jasan: želio je po svaku ceijnu da izbjegne osnivanje tribunala pod okriljem UN, gde bi Rusija i Kina imale pravo veta i ogroman uticaj. Vjerovao je da će, ukoliko sud bude formalno dio kosovskog sistema i pod sponzorstvom Zapada, moći lakše da ga kontroliše ili da će optužnice biti blaže.
Izvršio je ogroman pritisak na poslanike svoje Demokratske partije Kosova (PDK) i iz drugog pokušaja, u avgustu 2015. godine, Skupština Kosova je izglasala osnivanje suda.
Pet godina kasnije, u novembru 2020. godine, Tači je sa mesta predsjednika Kosova morao da podnese ostavku i preda se tom istom sudu jer je protiv njega potvrđena optužnica. Danas, ista ta institucija koju je stvorio kako bi izbegao gori scenario, osudila ga je na četvrt vijeka zatvora.