Rezultati višemjesečnog istraživanja ekvadorskih medija razotkrili su razrađene mehanizme kojima su srpske, crnogorske i albanske kriminalne grupe ovladale narko-tržištem u Evropi, potkupljujući policijske pukovnike i lučke radnike.
Srpski narko-dileri iz Ekvadora postali su glavni u prodaji kokaina širom Evrope zahvaljujući jakim vezama u policiji, koje im godinama omogućavaju da njihovi kontejneri na brodovima budu netaknuti, a za to je carinicima bilo potrebno samo da čuju tri šifrovane riječi: "Ova je trudna".
Ovo su, inače, podaci iz istraživanja o balkanskom kartelu koje je rađeno šest mjeseci, a koje je nedavno objavljeno na ekvadorskom portalu Vistazo.
Ključna 2020. godina
Za manje od deset godina, podklanovi balkanskog kartela, u kojima su Srbi, Albanci i Crnogorci, zavladali su tržištem kokaina u Evropi, a najveći porast zabilježen je 2020. godine u vrijeme izbijanja kovid pandemije, kada je potražnja za drogom naglo skočila.
"Ova balkanska organizacija kontroliše cio logistički lanac trgovine drogom, od kupovine kokaina u Kolumbiji, do njegovog odlaska preko luka Gvajakil i dolaska u Evropu", objasnio je intervjuisani zvaničnik iz Ekvadora za borbu protiv droge.
Procedura inspekcije u luci podrazumijeva otvaranje dva od svaka tri kontejnera, na osnovu informacija o profilu koje je primila policija.
"Ovo omogućava službenicima da, putem inspekcija uz pomoć pasa, potvrde da li postoji kontaminacija drogom, na osnovu podataka o teretu prijavljenom kao visokorizičnom. Policijski pukovnik Minjo del Hijero bi prijavio koji je kontejner kontaminiran, njihov žargon je bio 'trudna'", nakon što bi provjerio da li je izabrana kompanija izvoznica ispravna.
"Trudna" kutija nije pregledana, zahvaljujući uputstvima datim jednom od tajnih policajaca zaduženih za kontrolu - otkriva izvor blizak slučaju.
Isplata koju su primili oni koji su odgovorni za skrivanje droge na teretnim brodovima iznosila je 700 dolara po kilogramu. Novac su dobijali kada je brod na moru, jer je organizacija u luci smatrala da se njena odgovornost prema klijentima u Evropi u tom trenutku završava, piše u rezultatima pomenutog istraživanja o balkanskom kartelu.
"Naša trudna kutija je ona koja se završava na 7120", pisalo je u poruci pukovnika koju je poslao saradnicima. Ova poruka se odnosila na pošiljku kokaina koju je grupa poslala u Španiju krajem decembra 2023. godine, a ta pošiljka je otkrivena u toj zemlji. Taj, odranije poznat slučaj, doveo je do neslaganja među članovima kartela jer su vjerovali da su poslali 700 kilograma kokaina, ali je otkriveno više od šest tona.
Korupcija
Pored korumpiranja lučkih radnika i policijskih inspektora, koji su "žmurili" na prepravke kontejnera, klan sa Balkana je preko biznismena Karlosa Zambrana i penzionisanog pukovnika Hulija Minja uspostavio fiktivne kompanije u rudarskom sektoru, uglavnom u kantonu Azuaj.
Zlato i legalni prihodi od rudarstva služili su kao idealan paravan za pranje novca stečenog prodajom kokaina, dok su se resursi iz rudnika koristili i za finansiranje same logistike šverca.
Podsjetimo, balkanski kartel je kriminalna organizacija koju mahom čine Srbi, Crnogorci i Albanci, a koja je u poslednjih nekoliko godina preuzela primat u švercu kokaina na svjetskom nivou.
Organizacija nije kompaktna, već se sastoji iz više ćelija i ogranaka, a svaki od njih ima sopstvenog vođu i članove. Ćelije međusobno sarađuju radi lakšeg transporta droge iz Južne Amerike u evropske luke.
Inače, pripadnicima balkanskog kartela u Srbiji se već sudi pred Specijalnim sudom u Beogradu i to za šverc sedam tona kokaina.