Na Dan državnosti Srbije, svečanosti u Orašcu i Beogradu obilježavaju važan trenutak u istoriji, uz počasnu artiljerijsku paljbu i polaganje vijenaca.
Državna svečanost povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije održava se danas kod spomenika voždu Karađorđu u Orašcu, gdje je prije 222 godine na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak.
U Orašcu će, pored predsjednika Vlade Đura Macuta, na državnoj svečanosti biti prisutni i predsednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
U prijestonici kneza Miloša Obrenovića u vrijeme kada je 1835. godine usvojen Sretenjski ustav u Kragujevcu, svečanom akademijom u zdanju Stare skupštine u tom gradu biće takođe obilježen Dan državnosti.
Prisustvovaće joj i Stevandić i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić.
Povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije, pripadnici Garde Vojske Srbije izveli su počasnu artiljerijsku paljbu sa Savskog platoa na Kalemegdanu u Beogradu, sa 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa.
Deset počasnih plotuna na Kalemegdanu
Obilježavanje Dana državnosti Srbije održano je juče u Višegradu u manastiru Dobrun gdje je služen parastos poginulim borcima Vojske Republike Srpske i položeni su vijenci i cvijeće na spomenik voždu Karađorđu.
Vijenci i cvijeće položeni su i na Centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske na Gradskom trgu u Višegradu.
Zajedničko obilježavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj utvrđeno je Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda donesenoj na Svesrpskom saboru u Beogradu 2024. godine.
Na Sretenje 1804. godine, grupa istaknutijih Srba, narodnih prvaka, njih približno 300, većinom iz tog dijela Šumadije, a dijelom i iz drugih djelova tadašnjeg Beogradskog pašaluka, odnosno formalno Smederevskog, izabrala je Đorđa Petrovića poznatog kao Karađorđa za vožda.
Sretenjski ustav i pravni sukob sa Evropom
Prvi, kratkotrajni ustav Kneževine Srbije donijet je na Sretenje 1835. godine, a ustavopiscu Dimitriju Davidoviću uzori su bili odgovarajući pravni spomenici Francuske, odnosno Belgije.
Davidovićev ustav bio je, formalno, na snazi svega 55 dana, a okolne sile odmah su se suprotstavile takvom ustavnom ustrojstvu jer većina zemalja ondašnje Evrope nije ni imala ustave, pa ni Austrija i Rusija.
Dan državnosti Srbije se slavio do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, a kao državni praznik u Republici Srbiji obnovljen je 10. jula 2001, a slavi se od 15. februara 2002. godine.
Ove godine zbog obilježavanja Dan državnosti, koji se u Srbiji inače praznuje 15. i 16. februara, biće neradna tri dana, s obzirom da Sretenje pada u nedjelju.