Poreska služba Hrvatske je krenula u obimnu akciju naplate 171 miliona evra dugovanja preko prodaje zaposjetih nekretnina dužnika.
Među dužnicima su i bivši premijer Ivo Sanader i njegova supruga.
Bivši premijer Ivo Sanader i njegova žena Mirjana nalaze se među najvećim dužnicima sa spiska koji je krajem jula objelodanilo Ministarstvo finansija a kojima sada preti izvršni postupak. Sanaderovi su suvlasnici firme Alija savjetovanje d.o.o. i dužni su 1,25 miliona kuna (167.000 evra). Poreska uprava je, prema pisanju medija, zbog toga zaposjela njihov poslovni prostor u širem centru Zagreba.
Poreski dug bračnog para Sanader nije se mogao naplatiti iz njihovih primanja jer se ne radi o ličnom dugu, nego o dugu preduzeća čiji su suvlasnici. Odluka o izvršnom postupku ovih je dana postala pravosnažna, piše Jutarnji list, ističući da se radi o starom dugu kompanije koju je osnovao kad je krajem juna 2009. napustio mjesto premijera.
Na udaru poreznika nisu samo Sanaderovi, jer Poreska uprava planira prodaju nekretnine kojima su njihovi vlasnici garantovali vraćanje 1,28 milijarde kuna (170,6 miliona evra) duga, od čega najviše u Zagrebu i Rijeci, a onda i u Slavonskom Brodu i Bjelovaru gdje se planiraju izvršni postupci nad nekretninama kojima se garantuje po stotinjak miliona kuna (oko 13,3 miliona evra).
Još nedavno Poreska uprava je na taj način planirala da naplati nešto više od 700 miliona kuna (93,3 miliona evra), što znači da su odlučili da aktiviraju svako založno pravo koje imaju kao jemstvo da će dug biti plaćen, što država godinama nije pokušala da učini.
Već sama najava akcije je dala rezultat jer građani i preduzeća čija su se imena našla na listi poreskih dužnika uplatili su državi za dva i po mjeseca 123,37 miliona kuna (16,45 miliona evra).
Dio poreskih obveznika brisan je s liste dužnika jer su dug kompletno podmirili ili su ga smanjili na iznos koji je manji od minimuma potrebnog za objavljivanja na spisku.
S liste su brisana imena 651 dužnika koji su državi nakon što je njihovo ime javno objavljeno uplatili 64,2 miliona kuna (8,56 miliona evra), a još 1.142 dužnika smanjilo je svoj dug za 59,16 miliona kuna (7,89 miliona evra).
Uplate su u zadnjih 20-tak dana povećane za 33 miliona kuna (4,4 miliona evra), jer je 24. septembra poreska uprava objavila da su dužnici sa spiska uplatili 90,4 miliona kuna (12,05 miliona evra).
Po ljetos usvojenom zakonu, na listi poreskih dužnika nalaze prava lica s dugovanjima iznad 300.000 kuna (40.000 evra), fizička lica koja obavljaju neku privrednu djelatnost čiji je dug veći od 100.000 kuna (13.330 evra) i građani koji za poreze i doprinose državi duguju više od 15.000 kuna (2.000 evra).
Na prvom spisku objavljenom 31. jula nalazila su se 7.124 preduzeća koja su prema neslužbenim najavama dugovala ukupno preko 15 milijardi kuna (oko dvije milijarde evra).
Na popisu fizičkih lica bila je 13.066 dužnika s dugom od oko 4,4 milijarde kuna (586 miliona evra), kao i 82.180 građana koji državi ukupno duguju oko deset milijardi kuna (1,33 milijardi evra).
Najveći broj nekretnina koje je na ime dugova zaposjela hrvatska država nalazi se u Zagrebu, uz pomoć kojih je država obezbijedila naplatu 452 miliona kuna (60,27 milione evra), a po iznosu neplaćenog duga sledi Rijeka gdje je poreska uprava nekretninama obezbijedila naplatu 178,4 miliona kuna (23,79 miliona evra).
(Tanjug, foto: Beta/Hina)