Za generale u regionu poranili božićni pokloni. Samo u poslednja dva mjeseca odobreno je ili se pregovara o nabavci naoružanja vrijednog više milijardi eura.
Od Hrvatske, preko Rumunije i Bugarske, do Grčke, zemlje jugoistočne Evrope intenzivno ulažu u naoružanje i odbrambenu industriju, grade fabrike municije i nabavljaju tenkove, haubice, raketne sisteme i dronove. Analitičari ocjenjuju da je riječ o reakciji na kompleksnu sigurnosnu situaciju u regionu i šire geopolitičke izazove, posebno nakon rata u Ukrajini.
Hrvatska je ove godine potpisala vojne ugovore vrijedne oko četiri milijarde evra. U Parizu i Berlinu premijer Andrej Plenković i ministar odbrane Ivan Anušić dogovorili su nabavku 18 samohodnih haubica “Cezar MK2”, modernizaciju 12 aviona “Rafale” i 44 tenka “Leopard 2A8”, dok se planira i kupovina 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7.
Rumunija i Bugarska grade fabrike baruta i granata NATO kalibra 155 mm, dok Grčka planira ulaganja od 28 milijardi evra do 2036. godine, uključujući protivvazdušni sistem “Ahilov štit” za odbranu od dronova i raketa, posebno duž granice s Turskom.
Albanija takođe po prvi put izdvajanja više od 2% BDP-a za odbranu u 2026. godini, dok Srbija ostaje najaktivnija u regionu po vojnim izdacima, ulažući 2,2 milijarde dolara u 2024. i uvodeći preko 70 novih tipova vojne opreme, uključujući dronove samoubice i raketne sisteme PULS. Predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da će Vojska Srbije uskoro imati desetine hiljada dronova kamikaza.
Stručnjaci ukazuju da su ulaganja dio šireg trenda modernizacije NATO i EU članica, ali i posljedica regionalnog nepoverenja, napetih grčko-turskih odnosa i vojne opreme koju Priština dobija od Turske, što Beograd vidi kao kršenje Rezolucije 1244 SB UN.
Analitičari ocjenjuju da će vojne kupovine i modernizacija u regionu u narednim godinama ostati intenzivne, jer zemlje žele da osiguraju interoperabilnost sa saveznicima i budu spremne za moguće nove konflikte.