Fond za humanitarno pravo uskoro će pokrenuti tužbu protiv Srbije za naknadu štete u ime zatvorenih u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje
Grupa pojedinaca iz BiH podnijela je lične tužbe protiv Srbije kako bi dokazali da su tokom rata bili zatočeni u tamošnjim logorima, prenose sarajevski mediji.
Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda uskoro će pokrenuti petu tužbu protiv Republike Srbije za naknadu nematerijalne štete u ime državljana BiH koji su 1995. godine bili zatvoreni u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje, smještenim na teritoriji ove države.
Kako je objasnila Sandra Orlović, koordinatorica projekta Reparacije FHP-a, do sada su u ime 21 osobe iz Bosne i Hercegovine pokrenuta četiri sudska postupka. Prva rasprava održana je 9. juna pred Prvim opštinskim sudom u Beogradu, a još jedna je zakazana za 18. juni.
Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH, kaže da su tužbe pokrenute sredinom prošle godine a na inicijativu ove organizacije.
"Ovo je početak i za sada imamo određeni broj pojedinačnih tužbi. Cilj nam je da dokažemo postojanje logora. Ako uspijemo sa ovim tužbama, onda ćemo ići na masovnije tužbe sa svim ljudima koji su bili u logorima na prostoru Srbije. Prema našim podacima, riječ je o 800 do 1.000 ljudi", tvrdi Tahirović.
Sagovornici "Justice Reporta" ističu da Srbija i njeni pravni zastupnici ne negiraju postojanje "sabirnih centara" u kojima su državljani BiH boravili, tvrdeći da im je tu bila pružena sva pomoć. Podnosioci tužbi , međutim, kažu da im to nije dovoljno.
"Mi imamo sasvim druge podatke, a to je da su ljudi na tim mjestima bili tučeni, maltretirani, bez osnovne higijene, hrane i svega ostalog.
Riječ je klasičnim logorima, a ne o centrima u kojima je ljudima pružana pomoć, kako stoji u zvaničnim dokumentima Srbije", tvrdi Tahirović.
Predstavnici FHP-a napominju da, iz svjedočenja Bošnjaka koje su do sada intervjuisali, "nedvosmisleno proizlazi" da su ljudi u logorima na teritoriji Srbije bili zlostavljani, izgladnjivani, ponižavani, te da je dokumentovano i nekoliko slučajeva seksualnog zlostavljanja, kao i smrtnog stradanja.
Svjedočeći na prvom ročištu, koje je održano 9. juna 2008. godine, Nusret Kulovac i Sakib Rizvić, podnosioci jedne tužbe, govorili su o teškim uslovima u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje, gdje su proveli šest, odnosno osam mjeseci.
Kulovac je ispričao da je bio "stalno maltretiran" i nekoliko puta pretučen, dok je Rizvić rekao da je, između ostalog, od posljedica loše ishrane izgubio 34 kilograma.
"Ono što se dešavalo u tim logorima je skandalozno i državni organi Srbije bi trebalo da se prema tome ophode kao prema primjerima kršenja ljudskih prava za koje je direktno odgovorna država i njene institucije", kaže Sandra Orlović i dodaje da su ovakvi postupci "nepovoljan i neizvjestan način da žrtve dođu do nekog obeštećenja jer same moraju dokazivati svoje pravo na to".
Ukoliko bi sud donio presudu u korist podnosilaca tužbe, pojašnjava Orlović, oni bi imali pravo na novčano obeštećenje. Iako nije željela nagađati o visini iznosa budući da nijedan ovakav slučaj još nije okončan, napomenula je da je iz dosadašnje prakse FHP-a poznato da su te naknade ponekad "uvredljive za žrtve", te da nisu adekvatne onome što su preživjele.
Osim tužbi protiv Republike Srbije, članovi Saveza logoraša BiH podnijeli su oko 17.000 tužbi za naknadu nematerijalne štete protiv Federacije BiH i Republike Srpske, a veći broj tužbi predat je i Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori.
(MONDO)