Ideja dobrovoljnog rada, na kome su u SFRJ bile zasnovane omladinske radne akcije, ponovo je oživjela i spaja mlade u regionu.
Volontiranjem želimo da zbližimo mlade ljude. Ovo je najbolja ideja bivše Jugoslavije, koju su u potpunosti prihvatili SAD i Evropa“, rekao je Zoran Stevoski, bivši volonter iz Makedonije i učesnik 10 dobrovoljnih radnih akcija širom bivše Jugoslavije, u izjavi za SETimes.
On je član kluba bivših volontera pod nazivom Obala omladinaca, koji je nedavno osnovan u Ohridu, sa ciljem da se mladi podstaknu da krenu pravim putem, što dalje od nasilja.
Danas slične asocijacije postoje u skoro svakom većem gradu u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori.
Poslednja akcija održana je otprilike godinu dana prije raspada bivše Jugoslavije 1990. godine. Na akcijama su građeni putevi, pruge, željezničke stanice, brane i druga infrastruktura. Svake godine je oko 50.000 mladih učestvovalo u takozvanim omladinskim radnim akcijama.
Bivši učesnici radnih akcija sjećaju ih se kao prilika za druženje, upoznavanje ljudi i zabavu. Na primjer, u Ohridu je za vrijeme dvije omladinske akcije 1984. i 1985. godine izgrađeno nekoliko značajnih infrastrukturnih objekata koji i danas funkcionišu.
Milorad Đorđević, predsjednik volonterske organizacije iz Beograda osnovane 2009, rekao je za SETimes da će, pod sloganom „Beograd -- Grad otvorenog srca“, u septembru biti organizovan sastanak bivših i sadašnjih volontera iz zemalja bivše Jugoslavije.
„Želimo da dokažemo da možemo da živimo zajedno; i, mada političari žele da nas podijele, obični građani pokazuju da među njima nema podjela“, rekla je za SETimesNevena Terzić iz Zenice. „Želimo da vratimo kolektivni dobrovoljni rad i skrenemo pažnju mladih sa druženja na ulici“, kaže Senad Memik iz Sarajeva za SETimes.
Mnogi bivši i sadašnji političari zemalja bivše Jugoslavije učestvovali su u radnim akcijama. Među njima su crnogorski premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, bivši makedonski predsjednik Branko Crvenkovski i srpska poslanica Aniko Žiroš-Jankelić.
„Takve inicijative vidim kao odličnu priliku za mlade ljude da prepoznaju i prevaziđu međusobne predrasude. Bila sam sretna kada su me ponovo kontaktirali bivši volonteri“, kaže Žiroš-Jankelić.
„Mnogi koji nemaju sredstva da putuju uključe se u akcije, ali mi se organizujemo i običnim prevozom idemo na destinacije na kojima su radne akcije“, rekla je za SETimesMarija Amon iz Slovenije.
Prošle godine je u Vrnjačkoj Banji, u Srbiji, 150 mladih volontera za manje od tri nedelje izgradilo korito Lipovačke rijeke. Ovog ljeta se sličan volonterski rad odvija u slovenačkom gradu Portorožu.
Iako sistem bivše Jugoslavije nije bio uspješan, ukazuju mnogi, volonterske radne akcije jesu.
„Kao dijete sam gledao izgradnju željezničke stanice Doboj-Zenica u BiH. Osjetio sam tu atmosferu. Pjevali smo dok smo radili i često sam donosio vodu volonterima“, rekao je Muhamed Pivić iz Zenice.
Ljupčo Keverovski, profesor psihologije na državnom univerzitetu u Bitolju, navodi da radne akcije, sa svojom pozitivnim efektima, mogu da funkcionišu i u današnjim uslovima.
„Ako ostavimo po strani istorijske implikacije [radnih akcija] kada su bile važne i popularne u društvu, sada možemo govoriti o njihovim implikacijama u trenutnim uslovima: jačanju duha jedinstva, podsticanju zajedničkih vrijednosti, slamanju raznih predrasuda. [Radne akcije] mogu da se prilagode modernim uslovima“, objašnjava Keverovski, za SETimes.
(MONDO)