Makedonska Komisija za verifikaciju činjenica na svom sajtu objavila je imena 11 ljudi koji su sarađivali s tajnim službama iz vremena bivše SFRJ.
Makedonska Komisija za verifikaciju činjenica je na svojoj internet stranici prvi put, u skladu sa Zakonom o lustraciji, objavila imena saradnika sa tajnim službama, iz vremena bivše Jugoslavije do 2006. godine.
Makedonska javnost je juče nestrpljivo iščekivala objavljivanje imena - Komisija je prvo oko podneva postavila na sajt ime samo jednog saradnika, poslije kraćeg vremena ga povukla, da bi tek sinoć objavila imena 11 ljudi koji su sarađivali s tajnim službama.
Na toj listu su Vladimir Milčin, prvi čovjek Sorošove Fondacije Otvoreno duštvo u Makedoniji, Mahi Nesimi, bivši makedonski ambasador, istoričar Kosta Balabanov, Sejfedin Haruni, bivši poslanik, Nikolče Babovski, kandidat za poslanika na parlamentarnim izborima u 2010. godini.
Među saradnicima tajnih službi su i Šaban Šehu, savjetnik u Vladi, Jordančo Čevreski, glumac i dekan fakulteta za dramske umjetnosti, Feredin Miftari, direktora najvećeg zatvora u Makedoniji, Vasil Gagačev, bivše predsjednik Vrhovnog suda, Zoran Jovanovski, član Savjeta opštine Rosoman i Slobodan Ugrinovski, savjetnik u gradskoj skuštini Skoplja i predsjednik male stranke Titove lijeve snage.
Rješenjem Komisije, funkcioneri će dobiti otkaz iz državne institucije ako su tamo zaposleni.
Ustavni sud je početkom ove godine osporio nekoliko članova starog zakona o lustraciji koji su se odnosili na obavezu da izjavu o nesarađivanju sa tajnim službama podnose novinari i svi medijski radnici, kao i sveštena lica, nevladine organizacije i članovi političkih stranaka.
Prema novom zakonu, koji je stupio na snagu sredinom jula, tu obavezu imaju svi bivši i aktuelni nosioci javnih funkcija, predsjednik države, premijer, ministri, poslanici, sudije, javni tužioci, advokati, direktori javnih preduzeća, članovi akademija nauka i umjetnosti, vojna lica, zaposleni u visokoobrazovnim institucijama. Novom zakonu podliježu i biznismeni koji su kapital stekli u proces tranzicije.
I dok vlast smatra da ovaj zakon vodi ideološkom pomirenju i rasčišćivanju dilema oko toga ko je kako napredovao u karijeri i na koji način se obogatio, opozicija smatra da se radi o obračunu s političkim neistomišljenicima.
(Tanjug)