Skupština Republike Srpske usvojila je 27. februara Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će sačekati da zakon o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta prođe parlamentarnu proceduru, nakon čega će ga potpisati.
„SIPA neće moći da djeluje na teritoriji Republike Srpske, ni Sud ni Tužilaštvo BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako misle da mogu, neka probaju“, kazao je Milorad Dodik u Mostaru 3. marta, nakon sastanka sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem.
Skupština Republike Srpske usvojila je 27. februara Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.
Njime je predviđena zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH na teritoriji Republike Srpske (RS). Po proceduri, o zakonu se treba izjasniti Vijeće naroda Republike Srpske, koje može zatražiti od entitetskog Ustavnog suda RS-a da utvrdi da li zakon krši prava jednog od tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata ili Srba. Nakon toga, zakon ukazom proglašava predsjednik RS-a.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je ranije utvrdio Ustavni sud BiH. Da bi bile ukinute nadležnosti institucija BiH, o tome bi se ponovo morao izjasniti Parlament BiH.
Usvajanje zakona o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a uslijedilo je dan nakon što je Sud BiH izrekao Miloradu Dodiku prvostepenu presudu, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice. Na presudu se mogu žaliti i odbrana i Tužilaštvo BiH.
Dodik i Lukić su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristiana Šmita, koji je ranije poništio dva zakona – o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a.
Dodik je ponovio svoje ranije tvrdnje da Bosna i Hercegovina „nema pravo“ na fiskalni sistem, vojsku i pravosuđe, te da su te nadležnosti nametnuli raniji visoki predstavnici međunarodne zajednice, a zatim „natjerali poslanike“ da ih potvrde u državnom parlamentu.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH osnovani su odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prije više od 20 godina, glasovima prisutnih poslanika, među kojima su, u skladu sa važećim zakonima, bili i predstavnici srpskog naroda.
Dodik je takođe izjavio da su visoki predstavnici mijenjali entitetski Ustav Republike Srpske i najavio donošenje novog, uz ukidanje Vijeća naroda kao drugog doma, u kojem klubovi delegata – bošnjački, hrvatski i srpski – mogu zatražiti preispitivanje zakona tokom zakonodavne procedure pred entitetskim Ustavnim sudom.
„Mi se slažemo da u Narodnoj skupštini bude zagarantovan broj predstavnika drugih naroda. Sve ostalo ne može“, kazao je Dodik, pozivajući se pri tome na Ustav Bosne i Hercegovine. Dodao je da su pokušali raditi na zakonima o Sudu i Tužilaštvu, kao i o Ustavnom sudu BiH.
„I to nije moglo. Oni hoće da stranac može predložiti odluke i da njihovo nepoštovanje bude krivično djelo. Mi u RS-u to nećemo“, rekao je Dodik.
Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je „konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja“ sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni Ustav. Visoki predstavnik, takođe, raspolaže tzv. Bonskim ovlašćenjima, donesenim na sastanku Savjeta za provođenje mira (PIC) u Bonu u decembru 1997. godine.
PIC je tada, razrađujući Aneks 10, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze ili Dejtonski sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
Ovo tijelo se sastoji od 55 država i organizacija i osnovano je u Londonu ubrzo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Njegov Upravni odbor, sastavljen od predstavnika nekoliko velikih sila i Evropske unije, bira visokog predstavnika i daje mu političke smjernice.