U sedam časova otvorena su birališta u Srbiji na kojima građani glasaju za sve organe vlasti - od šefa države do lokalnih samouprava.
Građani Srbije, njih 6.770.013 s pravom glasa mogu danas da glasaju na jednom od ukupno 8.587 biračkih mjesta od kojih se 90 nalazi na teritoriji Kosova, a dio je i u inostranstvu - 38 biračkih mjesta u 22 države.
Državljani Srbije u Hrvatskoj koji su se prijavili za glasanje glasaju na dva biračka mjesta - u generalnim konzulatima Srbije u Vukovaru i Rijeci.
U inostranstvu se za glasanje prijavilo 6.016 građana. Građani Srbije sa prebivalištem u Velikoj Britaniji, Kanadi i SAD glasali su juče.
Prvi put od 5. oktobra 2000. građani Srbije će u jednom danu da biraju sve organe vlasti - šefa države, parlament, pokrajinsku skupštinu, gradske uprave, opštinske čelnike.
U konkurenciji za republički parlament je 18 lista sa 40 partija i 12 predsjedničkih kandidata.
Ukoliko nijedan od kandidata za predsjednika države ne osvoji 50 odsto plus jedan glas građana, dva prvoplasirana idu u drugi krug koji će se održati dvije nedjelje kasnije - 20. maja.
Biračka mjesta se otvaraju u sedam sati ujutru, a biće zatvorena u 20 sati, s tim što će se svim biračima koji u tom momentu budu na biralištu omogućiti glasanje.
Još samo u ovom izbornom procesu biće korišćen sprej i UV zraci, jer je sa stvaranjem jedinstvenog biračkog spiska, uvedenog od ovih izbora, minimalizovana mogućnost izbornih mahinacija.
Glasači su obavezni da na biralište dođu sa ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom, odnosno sa dokumentom koji sadrži jedinstven matični broj građanina.
Građani treba da ponesu i obavještenje o glasanju ako su ga dobili.
Oni koji ga nisu dobili, takođe, mogu da glasaju, a podrazumijeva se da je njihovo ime upisano u birački spisak na određenom biračkom mjestu.
Građanin koji želi da glasa, a nije u mogućnosti da dođe na biračko mjesto, o tome može da obavijesti birački odbor u nedjelju najkasnije do 11 sati, a odbor će se pobrinuti da birač iskoristi svoje pravo.
Izborna ćutnja važi do zatvaranja birališta, dakle do 20 časova, a za to vrijeme mogu se objavljivati samo izvještaji o izlaznosti i kada i gdje je koji kandidat glasao, ali ne i njegova izjava.
Kada se poslije 20 časova istresu kutije, na scenu stupaju - digitroni. Belgijski matematičar iz 19. vijeka Viktor Dont izradio je obrazac, po kojem se u mnogim državama već decenijama raspodjeljuju mandati. Ova "mustra" primjenjivaće se i u Srbiji, pišu "Novosti".
Prvo se utvrđuje koje su liste preskočile cenzus od pet odsto. Potom se upišu rezultati svih koji učestvuju u distribuciji mandata. Zatim se ti brojevi dijele od jedan do 250, koliko ima i mjesta u Skupštini.
Od dobijenih rezultata pravi se takozvana Dontova matrica. U njoj se zaokruži 250 najvećih količnika, odnosno koeficijenata. Stranka dobija onoliko mandata koliko ima zaokruženih koeficijenata. U raspodjelu ne ulaze glasovi partija koje nisu prešle prag. Oni se ne prelivaju strankama koje su ušle u Skupštinu proporcionalno njihovoj snazi.
Na hipotetičkih 200.000 glasova, koliko se procjenjuje da će biti neophodno za cenzus, partiji ili koaliciji trebalo bi da pripadne od 12 do 13 mjesta u parlamentu. Mandat će, dakle, da vrijedi oko 15.000 glasova, a toliko će biti dovoljno strankama manjina da uđu u Skupštinu.
Dontov sistem blago favorizuje najjače stranke. Partije koje nisu ušle u parlament, na minulim izborima osvojile su 189.932 glasa. Od ovog njihovog "salda" u krajnjem zbiru najviše su tada profitirali oni koji su osvojili najviše glasova, kojima je zahvaljujući "bačenim glasovima" porastao udio u raspodjeli mandata, podsjećaju "Novosti".
(MONDO)