Goran Hadžić odbio je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom u Hagu da se izjasni o krivici po 14 tačaka optužnice...
Hadžićev privremeni advokat Vladimir Petrović je sudiji O-Gon Kvonu rekao da njegov klijent želi da iskoristi svoje pravo da odloži izjašnjavanje o krivici za mjesec dana, dok ne imenuje stalnog branioca.
Tokom dijela ročišta koji je bio otvoren za javnost, Hadžić je prvo potvrdio svoj identitet, a zatim je na pitanje sudije potvrdio da je njegova porodica obaviještena o tome da je prebačen u Hagu.
Posle toga Hadžić je vrlo mirno saslušao osnovna pravila sudskog postupka i potvrdio da je razumeo proceduru i naveo da nema dodatnih pitanja.
Sudija O-Gon Kvon je zatim upitao Hadžićevog privremenog advokata Petrovića da li je njegov klijent dobio tekst optužnice preveden na srpski jezik i podsjetio da je 22. jula izmijenjen period na koji se odnosi optužnica.
Tužilaštvo je u petak zatražilo izmjenu optužnice od 14 tačaka tako da Hadžić bude terećen za razdoblje od avgusta 1991. do kraja 1993. godine, umjesto do juna 1992. godine, kako je bilo u prvobitnoj optužnici objavljenoj 2004. godine.
Advokat Petrović rekao je da je Hadžić dobio optužnicu i da nema potrebe da se čita cio tekst. Petrović je, na pitanje sudije, potvrdio da njegov klijent želi da iskoristi pravo da se o navodima optužnice izjasni u roku od 30 dana.
Posle toga, Petrović je zatražio da dalji tok ročišta bude zatvoren za javnost, kako bi se razjasnile još neke proceduralne stvari.
Hadžić je pred sudom izgledao mirno, nosio je sivo odijelo i nije imao nikavih dodatnih pitanja. Advokat Petrović iz advokatske kancelarije Fila dodijeljen je danas Hadžiću kao privremeni zastupnik.
U vrijeme obuhvaćeno optužnicom Hadžić je bio premijer SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem, a kasnije i predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine.
Optužnicom mu se na teret stavljaju progon, istrebljenje i ubistva nesrba, zatvaranje, mučenje, okrutno postupanje i nehumana djela, deportacije i prisilno premiještanje, bezobzirno razaranje naselja, uništavanje kulturnih i vjerskih objekata i pljačka.
Prema optužnici on je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata sa velikih djelova teritorije Hrvatske.
Na čelu tog poduhvata bio je, po optužnici, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a među učesnicima su bili Jovica Stanišić, Franko Simatović-Frenki, Vojislav Šešelj, Željko Ražnatović-Arkan, Milan Martić, Radovan Stojičić-Badža i pripadnici JNA.
Hadžić i drugi učesnici u zločinačkom poduhvatu planirali su, podsticali, naredili, počinili ili pomagali progon nesrba na rasnoj, vjerskoj ili političkoj osnovi, piše u optužnici.
Progon je, po optužnici, obuhvatao istrebljenje ili ubistvo stotina civila Hrvata i drugih nesrba, uključujući zene i starije osobe, u Dalju, Dalj Planini, Erdutu, Erdut Planini, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru. Te zločine počinile su Teritorijalna odbrane i paravojne formacije, uključujući Ražnatovićevu i Šešeljevu.
Optužen je i za deportaciju ili prisilno premiještanje "desetina hiljada" hrvatskih i drugih nesrpskih civila sa tih područja, "
uključujući deportaciju najmanje 5.000 stanovnika Iloka i 20.000 stanovnika Vukovara u Srbiju; i prisilno premiještanje unutar najmanje Hrvatske 2.500 stanovnika Erduta".
Hadžić (53) je poslednji, 161. optuženi u pritvoru Tribunala. On je uhapšen 20. jula na Fruškoj gori, posle sedmogodišnjeg skrivanja, a izručen je Tribunalu 22. jula.
(Beta)