Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj u hrišćanstvu.
Ovaj praznik je i poslednji dan Božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu najradosnijeg praznika Rodjenja Isusa Hrista, praznik cijele porodice, koja je tada na okupu.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, po kome je praznik i dobio ime, a kome je pravoslavna crkva dala poseban smisao. Ime badnjak povezano je sa riječju "bdjeti", budući da se na taj dan bdjelo čekajući rodjenje Spasitelja.
Prema drevnom obicaju, badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnjak je po pravilu mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rodjen Isus.
U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze na kojoj su - posna jela, riba, suve šljive, orasi...
Badnji dan i Božić obilježavaju 6. i 7. januara pravoslavni vjernici koji poštuju stari, Julijanski kalendar.
(MONDO)