U Crnoj Gori malo ko zna šta je zviždač

  Na panelu koji je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) predstavljeni su ključni rezultati tog istraživanja, kroz pokazuje koliki su uspjesi u implementaciji antikoruptivnih politika.

Predstavnica CRNVO-a, Zorica Marković rekla je da se procenat građana koji su informisani o korupciji i koji navode da znaju koga predstavljaju zviždači, promijenio vrlo malo u odnosu na istraživanje iz 2017. godine.

Kako je kazala, u vrlo maloj mjeri raste broj građana koji ističe da je upoznat sa zakonskim odredbama u vezi sa zaštitom zviždača.

„U 2017. godini taj broj je bio pet odsto, a u 2019 svega sedam“, istakla je Marković.

Prema njenim riječima, svaki četvrti građanin vjeruje da crnogorskom društvu nijesu potrebni zviždači, i da je takav stav najrasprostranjeniji kod mladih.

„Tako da je u 2017 taj procenat bio 50 odsto a u ovoj godini 45“, kazala je Marković.

Izvršna direktorica CRNVO, Ana Novaković, kazala je da su na bazi tog istraživanja dobili zabrinjavajuće podatke.

„Čak 88 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u crnogorskom društvu, a 63 odsto ispitanika da institucije ne mogu učiniti ništa da joj se efikasno suprostave“, rekla je Novaković.

Prema njenim riječima, svaku ozbiljnu instituciju bi ovakvi podaci trebalo da zabrniu.

„Tu mislim na ključne institucije koje su zadužene za borbu protiv korupciju. Tužilaštvo i policiju, koje svoje rezultate rada predstavljaju slavodobitno“, istakla je Novaković.

Kako je navela, zbog ovakvih podataka, treba da se vjeruje u važnost uloge zviždača, hrabrih pojedinaca koji prijavljuju nelegalnosti u institucijam i preduzećima.

„Najvažnije evropske instance daju svoj doprinos boljem položaju zviždača u Evropi, čemu svjedoče i tri presude Evropskog suda za ljudska prava koja su donesene u protekloj deceniji“, kazala je Novaković.

U Crnoj Gori, pojasnila je Novaković, položaj zviždača je daleko od onoga u razvijenim sistemima.

„Počeli su usvajati manje kvalitetna zakonska rješenja, ali svi su izgledi da se ti zakoni usvajaju kako bi se ispunjavali tehnički zahtjevi iz procesa evropskih integracija“, rekla je Novaković.

Prema njenim riječima, pitanje zaštite zviždača je pitanje političke volje u državi, da se podrže i zaštite pojedinci koji pomažu borbi protiv korupcije.

„U Crnoj Gori, samo 29 odsto građana navodi da zna ko su zviždači, a njih svega 16 odsto je istaklo da im je poznat neki slučaj osobe koja je nepravilonosti prijavila javno“, istakla Novaković.

Ona smatra, da je bitno podsjetiti crnogorsku javnost, da su ti pojedinci ukazali na nepravilnosti za dobro svih.

„Zato, ukoliko nije još spremna da ih podrži, najmanje što može je da poštuje hrabrost svakog od njih“, kazala je Novaković.

U istraživanju, pojasnila je Novaković, ima jedan pozitivan podatak koji pokazuje da skoro 80 odsto građana smatra da bi institucije trebalo da obezbijede zaštitu zviždačima.

Ona je rekla da primjeri u Crnoj Gori, pokazuju da ima hrabrih i odvažnih pojedinaca, kojima je javni interes jednako važan kao i lični.

"Oni društvo dodatno obavezuju da se što aktivnije uključi i borbi za stvaranje boljih zakonskih rješenja i traže odgovornost institucija da štite one koji brinu o javnom interesu“, zaključila je Novaković.

Šefica pregovarčkog tima za poglavlje 23, Marijana Laković je kazala da je u okviri opštih demokratskih procesa u Crnoj Gori, koji uključuju promjene u političkom, ekonomskom i zakonodavnom sistemu, borba protiv korupcije značajna.

„Očigledan pokazatelj volje za suzbijanjem korupcije sadržan je u zakonima koji su donijeti u prethodnom periodu“, kazala je Laković.

Prema njenim riječima, Vlada pripremom zakonskih tekstove unapređuje normativne uslove za borbu protiv korupcije i drugih vidova kriminala.

Laković je istakla, da je u okviru programa 23 – Pravosuđe i temeljna prava, osim uspostavljnja temeljnog nezavisnog i efikasnog pravosuđa i zaštite ljudskih prava, poseba pažnja je posvećena i borbi protiv korupcije.

„Smanjenje korupcije je preduslov stabilnosti u demokratskom društvu i vladavine prava, a da bi se taj cilj mogao ostvariti, Evropska unija naglašava postojanje čvrstog zakonodavnog okvira na planu suzbijanje korupcije i postjanje međuinstitucionalne saradnje“, kazala je Lković.

Ona je podsjetila da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) kao preventivni organ sprovodi antikorupcijske informativne kampanje i radi druge aktivnosti koje su joj zakonima propisane.

„Evropsaka komisija prati aktivnosti koje se odnose na zviždače, tako da je u posljednjem izvješataju o Crnoj GorI za 2019. godinu prepoznala da je potrebna dalje obuka u njihovoj zaštiti“, rekla je Laković.

Ministarstvo pravde će, kako je dodala Laković, pratiti sve ono što je evropska pravna tekovina i standardi.

„Bez građana nije moguća borba protiv korupcije, kao i izgradnja demokartskog društva, po evropskim standardima. Institucije neprekidno rade kako bi mehanizam za borbu protiv korupcije na pravcu boljeg i efikasnijeg“, istakla je Laković.

Kako je dodala, u istraživanju postoji prostor za edukaciju građana u dijelu u kojem su institucije nadležne za prijavljivanje neregularnosti, procedura kroz koji oni prolaze, kao i na koji način će biti zaštićeni u koliko se na takav čin odluče.

Načelnica odsjeka za postupanje po prijavama zviždača, Kristina Braletić, kazala je da su zviždači potrebni društvu, i da su do sad imali 330 prijava, a pored toga skoro 50 postupaka koje je agencija pokrenula po službenoj dužnosti.

„Od ukupnog broja prijava zviždača do sada u 25 odsto slučajeva njihova prijava bila je osnovana“, rekla je Braletić.

Kako je rekla, od 75 prijava koje su primili do 1. oktobra ove godine, jedna petina je već osnovana, i to govori koliko su zviždači bitni i koliko doprinose borbi protiv korupcije.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode, Boris Marić kazao je da treba raditi poseban zakon o zviždačima, da ga treba izdvojiti iz korpusa zakona o sprečavanju korupcije.

„Dosadašnje aktivnosti nijesu dovoljne da ova preventivna mjera protiv korupcije, mogla da ima pozitivne efekte“, rekao je Marić.

Bitna je, smatra Marić, struktura prijava koje su građani podnijeli i na šta se oni najviše žale.

„Da li je to zloupotreba položaja, nesavjestan rad službi ili potencijalna utaja pozera i doprinosa“, istakao je Marić.

Korupcija, kako je dodao, uspijeve u sistemima koji imaju dozu apatičnosti, a crnogorsko društvo živi jednu takvu fazu.

„U tom sistemu u institucije ima malo povjerenja i na njima je posebna odgovornost da proaktivno djeluju“, kazao je Marić.

Prema njegovim riječima, ta proaktivnost je dijelom spriječena političkim uticajem na te institucije , što potvrđuju izvještaji Evropske komisije