Regovanje Šćepanovića prenosimo integralno:

"Iz naslova ovog teksta se može zaključiti da novinar koji je pisao ovaj tekst nije ni pročitao Zakon o izvršenju i obezbeđenju i izmjene i dopune toga zakona koje se odnose na prodaju nepokretnosti, a to bi trebalo da bude obaveza novinara kad se odluči da piše o ovako ozbiljnim postupcima iz djelatnosti Javnih izvršitelja.

Dakle Javni izvršitelji se prilikom preduzimanja svake radnje u izvršnom postupku moraju pridržavati Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, koji zakon u članu 173. Stav 4. propisuje ,,Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca”, dok je članom 16. Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju propisano ,,U članu 173 stav 4 mijenja se i glasi: Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca”.

Dakle, tumačeći ovu normu i jezički i logički i ciljno, nepokretnost se na trećem javnom nadmetanju može prodati za iznos duga koji povjerilac ima prema dužniku, bez obzira koliko iznosi taj dug, jer zakon ne propisuje donju minimalnu granicu koliko dug treba da iznosi da se nepokretnost ne bi mogla prodati ispod te donje minimalne granice.

U konkretnom slučaju izvršni povjerilac je ovom javnom izvršitelju dostavio predlog za izvršenje, a kao osnov za sprovođenje izvršenja je dostavio ugovor o hipoteci, koji ugovor su izvršni povjerilac i izvršni dužnik Minić Miloš zaključili kod notara i koji ugovor ima svojstvo izvršne isprave, a kojim ugovorom je predviđeno da ako izvršni dužnik Minić Mloš ne vrati dug u iznosu od 15.500 eura do 31.12.2012. godine, da izvršni povjerilac može namiriti svoje potraživanje prodajom hipotekovane nepokretnosti. Prema tome, Minić Miloš je potpisao ugovor o hipoteci i na taj način se saglasio da ukoliko ne bude u mogućnosti da vrati dug, da se povjerilac može naplatiti prodajom predmetne nepokretnosti.

Sve što je naveo Minić Miloš u izjavi za dnevne novine Dan, ne odgovara istini. Pa je tako posebno netačno da je "slučaj bez ikakvog suđenja došao do ovog javnog izvršitelja”, imajući u vidu činjenicu da je Minić Miloš protiv rješanja o izvršenju ovog javnog izvršitelja izjavio prigovor, koji prigovor je Osnovni sud u Baru odbio kao neosnovan. Između ostalog, u prigovoru je Minić Miloš naveo da se radilo o zelenaškom i fiktivnom ugovoru, ali je Osnovni sud u Baru našao da za takve navode izvršni dužnik nije pružio niti jedan dokaz.

Takođe je netačno da je ovaj Javni izvršitelj bilo kada razgovarao sa Minić Milošem putem mobilnog telefona, već su moji saradnici pozivali Minić Miloša da prima pismena koja mu se nijesu mogla uručiti putem pošte i on je primio svako pismeno do zaključka o prvoj prodaji nepokretnosti, kada mu se na poziv mog saradnika odjednom ,"pokvario" telefon i više se nikada nije odazvao na pozive mojih saradnika.

Nakon što je nepokretnost prodata na trećem ročištu, sud je usvojio zahtjev Minić Miloša i naložio Javnom izvršitelju da ponovi sva tri rošišta prodaje nepokretnosti, što je Javni izvršitelj i učinio, a kako je Minić Miloš angažovao advokata, o svakoj radnji ovog izvršitelja u postupku prodaje nepokretnosti je bio obaviješten njegov advokat i niti na jednu radnju advokat nije izjavio prigovor ili zahtjev za otklanjanje nepravilnosti, tako da je postupak prodaje nepokretnosti vlasništvo Minić Miloša okončan u skladu sa zakonom.

Na kraju, jedna dobronamjerna sugestija svim novinarima koji imaju namjeru da pišu o postupcima javnih izvršitelja, da prvo pročitaju Zakon ili da konsultuju nekog pravnika ili advokata i da se dobro upoznaju sa predmetom i događajem o kojem pišu, kako ne bi dezinformisali javnost, kao što je to bilo u konkretnom slučaju".

Baranin zbog pozajmice od 3,000 ostao bez kuće!