U Crnoj Gori je od 2004. godine, prema pravosnažnim presudama, bilo 38 žrtava krivičnog djela trgovine ljudima, a u posljednje vrijeme je sve veći udio maloljetnih osoba, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)
Samostalna savjetnica u Odjeljenju za borbu protiv trgovine ljudima, Sonja Bigović kazala je, povodom 30. jula Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima, da je od 2004. godine u radu pravosudnih organa bilo 20 predmeta trgovine ljudima, od kojih je 18 pravosnažno riješeno.
„Po pravosnažnim presudama imali smo 38 žrtava trgovine ljudima. U toku ove godine, u radu nadležnih sudova, bila su ukupno dva predmeta, od kojih je u jednom nadležni sud u Podgorici donio prvostrepenu osuđujuću presudu“, navela je Bigović u intervjuu za PR centar.
Ona je kazala da je, s obzirom da Odjeljenje pažljivo prati i analizira podatke od 2004. godine, karakteristično da je, kako je navela, najveći broj žrtava bio porijeklom iz zemalja Istoka i ratom zahvaćenih država.
„Uglavnom su punoljetne žrtve, imali smo svega devet slučajeva maloljetnih žrtava trgovine ljudima. Dominirajući oblik ekploatacije bio je seksualna ekploatacija”, saopštila je Bigović.
Ona je istakla da je u posljednje vrijeme sve veći udio maloljetnih žrtava trgovine ljudima, dodajući da to ne važi samo za Crnu Goru, nego i svijet.
Prema riječima Bigović, seksualna eksploatacija se, kao dominirajući oblik, sve više zamjenjuje ekonomskom eksploatacijom, pogotovo djece.
„U Crnoj Gori posebnu pažnju posvećujemo zaštiti djece romske i egipćanske populacije koja stupaju u rane ugovorene brakove. Veliku pažnu posvećujemo i borbi protiv prisilnog prosjačenja i ekonomske ekploatacije djece“, navela je Bigović.
Na pitanje na koji način se mogu zaštiti potencijalne žrtve trgovine ljudima, Bigović je kazala da je važno dobro provjeriti sve oglase za posao, posebno one atraktivne i primamljive.
„Važno je razmotriti različite ponude za turistička putovanja, posebno one za atraktivne turističke destinacije. Naša preporuka je da uvijek kopirate sva dokumenta i jedan primjerak ostavite kod kuće", navela je Bigović.
Kako je dodala, sa roditeljima ili najbližim važno je dijeliti sve informacije o namjerama za odlazak u drugu državu ili prijavu na neki oglas za posao.
Ona je kazala da se preporučuje i zabilježiti kontakt telefone konzulata ili ambasade Crne Gore za državu u koju se namjerava otići.
Kad su u pitanju srednjoškolska putovanja u inostranstvo, Bigović je dodala da djeca uvijek moraju imati pasoš kraj sebe.
“Preporuka je i da budete obazrivi prilikom komunikacije ili dijeljenja podataka na internetu, kao i da ne stupate u kontakt sa nepoznatim osobama, a da ukoliko odlučite da se nađete sa tim osobama, obavezno to učinite na vidljivim mjestima u toku dana“, rekla je Bigović.
Ona je ukazala da je sve savjete o problematici trgovine ljudima moguće dobiti putem SOS telefona na 116666 koji je besplatan i dostupan 24 sata djevno sedam dana u sedmici.
„Na taj broj je moguće prijaviti i svaku sumnju na postojanje ovog krivičnog djela“, dodala je Bigović.
Ona je ocijenila medijsko izvještavanje o problemu trgovine ljudima važnim zbog razbijanja predrasuda, podizanja nivoa svijesti javnosti, prevencije i poboljšanja kvaliteta pomoći osobama koje su uspjele da izađu iz lanca trgovine ljudima.
„Dužnost i obaveza svih nas je da se pažljivo postavimo u odnosu na sve izazove koji stoje pred nama i da zaštitimo prvo sebe pa onda sve one koje volimo i da svi zajedno treba da se borimo protiv trgovine ljudima kao zla savremenog doba“, poručila je Bigović.