Šizofrenija, najčešći oblik slabljenja mentalnog potencijala mozga, pogađa jednu od sto osoba u svijetu
Najveći broj slučajeva ne otkriva se sve dok oboljela osoba ne počne da pokazuje simptome kao što su halucinacije i udvajanje ličnosti. U tom trenutku bolest je toliko napredovala da je izuzetno teško liječiti.
U izvještaju ovih dana objavljenom u onlajn izdanju "Žurnala američke psihijatrije", istraživači sa Univerziteta Sjeverne Karoline u Čepel Hilu i Univerziteta Kolumbija, pružili su prve dokaze da je nepravilnosti u mozgu, u vezi sa rizikom oboljevanja od šizofrenije, moguće otkriti i kod beba starih samo nekoliko nedelja.
"Otkriće nam omogućava da počnemo da razmišljamo kako da vrlo rano identifikujemo djecu izloženu riziku od oboljevanja od šizofrenije i da li postoji nešto što možemo da u vrlo ranoj fazi uradimo u smanjenju rizika", izjavio je za časopis "Sajens" dejli Džon H. Gilmor, profesor psihijatrije i direktor Centra za istraživanje šizofrenije Univerziteta Sjeverne Karoline.
Naučnici su koristili ultrazvuk i genetske podatke u izučavanju razvoja mozga kod 26 beba čije su majke bolovale od šizofrenije. Pokazalo se da bolest kod takozvanih "prvostepenih rođaka", prije svega roditelja, dramatično povećava rizik da će bolest napasti jednu od deset osoba.
Među dječacima, najugroženije bebe karakteriše veći mozak i povećan lateralni ventrikal - tečnošću ispunjen prostor u mozgu, nego kod beba kod čijih majki nije zabilježeno ovo psihijatrijsko oboljenje.
"Da li bi ovo povećanje moglo biti rani pokazatelj da će ovakav mozak biti različit?", zapitao se profesor Gilmor.
Valja odmah reći da istraživači nisu pronašli bilo kakvu razliku u veličini mozga među djevojčicama. To na neki način odgovara podacima o rasprostranjenosti šizofrenije koja je mnogo češća i u snažnijoj formi kod muškaraca.
To ipak ne znači da će dječaci sa većim mozgom obavezno oboljeti od šizofrenije. Kod rođaka osoba oboljelih od šizofrenije ponekad se otkriju izvjesne nepravilnosti u mozgu ali se iskažu kroz vrlo blage simptome ili sve prođe bez njih.
"Nalazimo se, zapravo, na samom početku istraživanja. Pratimo razvoj te rizične djece kroz cijelo detinjstvo" - naglasio je Gilmor.
Njegov naučni tim će nastaviti da mjeri veličinu mozga kod ove djece i takođe pratiti njihovu sposobnost govora, motoristiku i razvoj memorije.
Ovo istraživanje obezbjeđuje prve pokazatelje da je nepravilnosti u mozgu povezane sa šizofrenijom moguće otkriti u najranijem životnom dobu.
Unapređivanje metoda ranog otkrivanja rizika od oboljevanja omogući će ljekarima novi pristup u prevenciji i sprečavanju da se kod djece iz visoko rizične grupe razvije bolest.
"Istraživanje će nam obezbjediti bolji uvid u fazu kad razvoj mozga počinje da biva drugačiji. A to će nam pomoći da intervenciju usmjerimo na pravi cilj", zaključio je profesor Gilmor.
(Srna)