U Crnoj Gori živi 123,54 hiljade osoba koje imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, što tu stopu podiže na 19,99 odsto, saopštila je predsjednica Fondacije Banke hrane, Marina Medojević.
Ona je kazala da, prema podacima Mosntata, u Crnoj Gori živi samo 27,8 hiljada građana čija su primanja manja od 192 eura mjesečno, ali da je stvarnost, nažalost, apsolutno drugačija.
“U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 50,26 hiljada nezaposlenih, 26,87 hiljada je primalo materijalno obezbjeđenje porodice, deset hiljada penzionera je primalo penzije niže od 192 EUR, dok je 36,64 hiljade zaposlenih primalo zaradu manju od 192 eura”, navela je Medojević u saopštenju.
Prema njenim riječima, samo te kategorije stanovništva čine 123,54 hiljade osoba koje imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva.
“Ova analiza brojeva i strukture osoba koje imaju manje mjesečne prihode od apsolutne linije siromaštva jasno pokazuje da su ankete Monstata daleko od realnog stanja i da ne mogu da realno procjene nivo, strukturu i razmjere siromaštva u Crnoj Gori”, ocijenila je Medojević.
Ona je dodala da je Monstat, nakon četiri godine pauze objavio podatke o siromaštvu u Crnoj Gori, prema kojima je apsolutna linija siromaštva 192 eura, a samo 4,4 odsto stanovništva ima ekvivalentnu potrošnju manju od tog iznosa.
“Tako je po ovim anketama ekstremno siromaštvo u Crnoj Gori smanjeno sa 8,6 odsto iz 2013. na 4,4 odsto u prošloj godini. Prema ovim analizama siromaštvo u Crnoj Gori je za ove četiri godine smanjeno 51 odsto”, navela je Medojević.
Banka hrane, kako je dodala, mora iskazati svoje ne malo zaprepašćenje tim podacima, jer je stanje na terenu u direktnoj komunikaciji sa socijalno ugroženim građanima dijametralno suprotno.
“Prema našim podacima, broj zahtjeva za pomoć u hrani koji su primili naši volonteri u posljednje četiri godine se udvostručio. Samo malo dublja analiza ovih podataka će jasno pokazati da su oni nerealni i nemogući”, rekla je Medojević.
Poznato je da se, kako je kazala, stopa siromaštva na održiv način može smanjiti samo novim zapošljavanjem i povećanjem prihoda.
“Kada uporedimo i te parametre, koje je takođe objavljivao Monstat, dolazimo do istog zaključka. Naime, u 2013. godini ukupno je bilo 171,47 hiljada zaposlenih, sa prosječnom zaradom od 479 eura, dok je nezaposlenih bilo 31,67 hiljada. U prošloj godini, zaposlenih je bilo 183,27 hiljada, nezaposlenih 50,26 hiljada, a prosječna zarada 510 eura”, precizirala je Medojević.
Ona je kazala da se vidi da u tom periodu nije bilo nikakvog eksplozivnog dinamičnog rasta zaposlenosti i prosječnih zarada, a došlo je do značajnog rasta nezaposlenosti, što je i najvažniji generator siromaštva u državi.
“Zaposlenost je za četiri godine porasla za 17,8 hiljada osoba, a prosječna zarada 31 eura mjesečno. Te više nego skromne pomake na bolje, anulira značajan rast nezaposlenosti sa 31,67 hiljada u 2013. na 50,26 hiljada u prošloj godini”, rekla je Medojević.
U tom periodu otvoreno je 17,98 hiljada novih radnih mjesta, ali je zatvoreno 18,59 hiljada, što znači da je realno došlo do smanjenja broja zaposlenih za 521 osobu.
“Poznato je da jedan nezaposleni znači četiri siromašna”, dodala je Medojević.
Ona je kazala da tu još nijesu uzeli u obzir dugove stanovništva za struju od 120 miliona eura ili 600 eura prosječno po brojilu, dugove bankama, rođacima i prijateljima, kašnjenja isplata alimentacija samohranim majkama i još mnogo troškova koji socijalno ugroženi građani plaćaju isto kao i najbogatiji.
“Činjenica je i da pod pritiskom ekstremne gladi crkva i nevladine organizacije otvaraju narodne kuhinje širom Crne Gore, čiji kapaciteti ni izbliza ne mogu da pokriju potražnju od najugroženijih stanovnika”, saopštila je Medojević.
Banka hrane je, kako je podsjetila, u toku devet godina svog postojanja konstantno ukazivala na relativizaciju problema siromaštva putem zvanične statistike, koji imaju za cilj prikrivanje stvarnih razmjera ove socijalne patologije.
“Samo Banka hrane je preko svojih humanitarnih akcija pomogla više od 18,5 hiljada porodica, koje su uglavnom višečlane, tako da je podatak Monstata da samo 27,8 hiljada građana ima prihoda i potrošnju ispod 192 eura je neodrživ i karikaturalan”, zaključila je Medojević.