Na konferenciji, koju je organizovala nevladina organizacija Juventas, „Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kako do efikasnog rješenja i prevencije problema“, ocijenjeno je da ne postoje adekvatni mehanizmi za prepoznavanje i reakciju na vršnjačko nasilje koje je sve prisutnije.

Prema rezultatima istraživanja, 24,8 odsto učenika osnovnih škola doživjelo je prošle godine neki oblik te vrste nasilja.

U srednjim školama, 24 odsto učenika navelo je da je imalo iskustva sa vršnjačkim nasiljem.

Šehović je kazao da je zadovoljan rezultatom istraživanja koje je pokzalo da se više od 90 odsto učenika osjeća sigurno.

Kako je naveo, zabrinjava činjenica da je svako peto djete bilo izloženo nekoj vrsti pritiska i konflikta.

Šehović je objasnio da se najveći dio konflikata odnosi na verbalni napad i socijalnu izolaciju.

„Neću dozvoliti da bilo ko u obrazovnim institucijama okreće glavu od bilo kog vida nasilja. Ovo ne govorim dekorativno, već vrlo odgovorno“, poručio je Šehović.

On je podsjetio da je Ministarstvo prosvjete, zajedno sa Upravom policije formiralo Komisiju o vršnjačkom nasilju. Rezultati rada te komisije, kako je naveo, biće predstavljeni za najviše dva mjeseca.

„Obrazovni sistem malo može sam da učini, ako imate konflikt koji potiče od porodica i koji samo eskalira, a roditelji odbijaju da dođu u školu na razgovor i da preuzmu dio odgovornosti, ako centri za socijalni rad ne djeluju u skladu sa ovlašćenjima, ako policija nije na visina zadatka i ako to ne prepoznajemo kao izazov, onda ne možemo izaći kao pobjednici iz te priče“, naveo je Šehović.

Izvršna direktorica Juventasa, Jelena Čolaković, kazala je da rješavanje vršnjačkog nasilja nije privatni problem porodica čija su djeca doživjela nasilje, već je to izazov za cjelokupnu društvenu zajednicu.

Ona smatra da je za odlučniji odgovor na problem vršnjačkog nasilja potrebno formiranje različitih tijela i izmjena nekih strateških dokumenata.

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da je Evropska komisija u izvještaju o napretku prepoznala problem vršnjačkog nasilja i da je to potrebno riješiti.

On je naveo da je borba protiv vršnjačkog nasilja jedna od ključnih prioriteta EU, koja počiva na principima slobode, tolerancije i antidiskrininacije.

Orav je dodao da je potrebno ojačati ulogu mladih u svim društvenim procesima.

Predstavnica Udruženja Roditelji, Lepa Žunjić, kazala je da je neophodno prepoznati termin vršnjačkog nasilja u nacionalnom zakonodavstu.

Ona smatra da je potrebno usvajanje pravilnika koji bi razradili odgovore, postupak i kaznenu politiku u slučaju vršnjačkog nasilja.

Žunjić je kazala da projekat „Škole bez nasilja“ treba implementirati u svim školama u Crnoj Gori.

„Potrebno je intezivirati rad na sprovođenju kampanja i različitih vrsta edukacija o značaju ranog prepoznavanja vršnjačkog nasilja“, navela je Žunjić.

Ona je predložila formiranje specijalizovanih službi za rad sa djecom koja su doživjela vršnjačko nasilje i kreiranje baze podataka kako bi se pratila prevencija i rješavanje tog problema.

Koordinator projekata u Centru za monitoring i istarživanje, Milena Nikolić, predstavila je rezultate istaživanja u vezi sa vršnjačkim nasiljem u Crnoj Gori.

Kako je objasnila, istraživanjem, koje je sprovedeno u 18 opština, obuhvaćene su tri ciljne grupe, učenici srednjih i osnovnih škola, nastavnici i roditelji.

Prema rezultatima istraživanja, 93,6 odsto učenika osnovnih škola osjeća se sigurno, dok se 89,9 odsto učenika srednjih škola osjeća bezbjedno.

„Imajući u vidu da postoji oko 21 hiljada učenika šestog, sedmog i osmog razreda, onda 6,2 odsto učenika koji se ne osjećaju sigurno nije malo, jer govorimo o 1,5 hiljada učenika“, objasnila je Nikolić.

Na pitanje koliko često plaše da će ih neko od njihovih vršnjaka maltretirati, Nikolić je navela da se 21 odsto učenika u osnovnim školama odgovorilo da se plaši, dok je taj procenat u srednjim školama 24,4 odsto.

„Prošle godine 24,8 odsto učenika u osnovnim školama doživjelo je neki oblik vršnjačkog nasilja, a 24 odsto učenika srednjih škola imalo je iskustvo sa nekim oblikom vršnjačkog nasilja. Možemo govoriti o tome da je svako četvrto dijete u prošloj godini doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja.“, rekla je Nikolić.

Prema rezultatima istraživanja 15,9 odsto učenika osnovnih škola ponašalo se nasilno prema nekom vršnjaku tokom prošle godine. Kako se navodi, u istom peridu, 20,5 odsto učenika srednjih škola odgovorilo je potvrdno na pitanje da li se ponašalo nasilno prema nekom od učenika .

Nikolić je navela da je u osnovnim školama, 42,1 odsto nastavnika potvrdilo da im se u ovoj školskoj godini učenik požalio na vršnjačko nasilje.

Kako je dodala da je u srednjim školama, 26,8 odsto nastavnika navelo da im se neki učenik požalio zbog vršnjačkog nasilja.

Nikolić je kazala da 27,2 odsto roditelja smatra da je najčešća prepreka sa kojom se suočavaju prilikom rješavanja vršnjačkog nasilja generalna nezainteresovanost cjelokupnog sistema.

„Roditelji, njih 26, 6 odsto, smatra da je problem slaba spremnost roditelja na saradnju, 14,2 odsto da je problem nejasno definisan zakonski okvir, a 12, 5 odsto nedovoljno angažovanje ili nekompetetnost stručne službe“, navela je Nikolić.

Kako je dodala, roditelji su kao probleme navodili i nedostatak podrške uprave škole i nedostatak edukativno savjetodavnog rada.

Prema riječima Nikolić, rezultati istarživanja pokazuju da je verbalno nasilje mnogo češće od fizičkog. „Fizičko nasilje doživjelo je 20,7 učenika osnovne, a 18, 8 odsto učenika srednje škole“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da je vršnjačko nasilje putem interneta doživjelo 10,8 odsto učenika osnovnih škola i 18, 6 odsto učenika srednjih škola.

Prema socijalnom eksperimentu koji je trajao dva sata i u kojem je simulirana situacija vršnjačkog nasilja, samo dvije osobe su reagovale.

Kako je navela Nikolić, 9,2 odsto ispitanika smatra da ne postoji jasna odredba koja definiše odgovornost zaposlenih u školama, a 43,8 odsto smatra da ona postoji.

Ona je dodala da nasilje najčešće vrše učenici starijih razreda i najčešće su to osobe muškog pola.

U slučaju vršnjačkog nasilja roditelji se najčešćće obraćaju upravi škole, njih 31 odsto, dok se 29,7 odsto obraća nastavnom osoblju.

Nikolić je kazala da se samo šest odsto roditelja, kada se desi vršnjačko nasilje, obrati psihologu.

Nstavnici su slabo zadovoljni efikasnošću roditelja i njihovim uključivanjem u rješavanje problema, a trećina njih je dala nisku ocjenu za efikasnost centara za socijalni rad.

Žmurimo li nad vršnjačkim nasiljem?