Pravoslavni vjernici obilježavaju danas praznik Pokrova presvete Bogorodice kao pomen na crkveni događaj kada se Bogorodica tokom bogosluženja javila narodu okupljenom na molitvi.
Crkva je oduvijek proslavljala Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljicu i zaštitnicu hrišćana, koja svojim molitvama umilostivljava Boga prema grešnima.
Bezbroj puta pomagala je pojedincima i narodima u ratu i miru, i svuda u nevoljama.
Događaj koji crkva praznuje dogodio se 14. oktobra 911. godine, u vrijeme cara Lava Mudroga (Filosofa).
Bilo je svenoćno bdenje u Bogorodičinoj crkvi Vlaherne u Carigradu.
Crkva je bila puna naroda, a negdje u pozadini stajao je sveti Andrej Jurodivi sa svojim učenikom Epifanijem.
U četiri sata posle ponoći, ugledao je sveti Andrej Presvetu Bogorodicu sa rasprostrtim omoforom iznad naroda, kao da tom odećom pokriva narod.
Bila je odjevena u zlatokrasnu porfiru i blistala okružena apostolima, svetiteljima, mučenicima i djevicama.
Sveti Andrej pokaza rukom Epifaniju i upita ga da li i on vidi ''Caricu i gospođu, kako se moli za sav svijet'', što Epifanije začuđen potvrdi.
Današnji praznik je poznat i pod imenom Pokrovice, Bogorodičin pokrov i Ženski praznik.
U Popovom polju mnoge žene poste pred Pokrovice kako bi se pričestile na sam dan praznika.
Slave ga žene da bi lakše rađale i podizale djecu. Oni koji nemaju djece se mole na taj dan Presvetoj Bogorodici da dobiju djecu.
Crkva je oduvijek proslavljala Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljku i zaštitnicu roda hrišćanskog, koja svojim molitvama umilostivljava Boga prema grešnima.
Bezbroj puta pokazala se pomoć Presvete Bogorodice kako pojedincima tako i narodima, kako u miru tako i u ratu, kako u monaškim pustinjama tako i u mnogoljudnim gradovima.
Pećka Patrijaršija proslavlja Pokrov Presvete Bogorodice kao svoju slavu.